Dvorac Eugena Savojskog: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 11:
| cijena_izgradnje =
| arhitekt = [[Johann Lukas von Hildebrandt]]?
| godine izgradnje = [[1705.]]?
| godina završetka = [[1712.]]?
| renoviran = [[1973.]]
| srušen =
| religija =
Redak 24:
==Povijest==
Prema podacima iz knjige »Osmanski pečat« koja je nastala u belomanastirskom Zavodu za baranjsku povjesnicu, proslavljeni vojskovođa je rođen [[1663.]]
Na prostoru Baranje svoj trag je ostavio i kao vlasnik četiri dvorca među kojima je i onaj u Bilju, koji je heroju naše priče poslužio više u vrijeme ljeta i lova. Savojski se, naime, u njemu kraće zadržavao, a kako kaže ravnatelj Zavoda za baranjsku povjesnicu prof. Davorin Taslidžić - u biljskom dvorcu bio je sedam puta. Ovo je i razumljivo s obzirom da su mu na raspolaganju bila još tri slična dvorca izgrađena na prostoru ondašnjeg beljskog distrikta, koji je obuhvaćao tri četvrtine južne [[Baranja|Baranje]], odnosno Ugarske. Također, Taslidžić tvrdi da je Savojskom zemljište na kojem je dao izgraditi dvorce darovao car Leopold za zasluge, odnosno pobjede koje je izvojevao nad Turcima, ali darovnicu dobiva uz naknadu, odnosno plaćanje 80.000 forinti. Što se pak tiče samoga dvorca nedovoljno je povijesno i arhitektonski istražen, no to je inače sudbina dvoraca na prostoru Baranje. Njegov perivoj u literaturi se tek spominje, dok poneki navodi oko vremena nastanka dvorca nisu pouzdani. Tako se nagađa i oko imena autora ove građevine, a jedno od moguće točnih je ono po kojem bi to trebao biti austrijski arhitekt Johann Lucas Hildebrandt, poznat kao graditelj bečkog dvorca Belvedere.
==Arhitektura==
Tlocrtno dvorac je četvorina veličine 55,86×56,89 metara s unutrašnjim kvadratičnim dvorištem. Njegovi opkopi, tvrde poznavatelji, podsjećaju na renesansni način obrane, odnosno na kasnosrednjovjekovne i renesansne nizinske burgove. Dvorcu koji pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a zapravo je nastao između [[1705.]]
U sklopu građevine [[1720.]]
==Perivoj==
Uz ostalo, Taslidžić u knjizi »Na vratima naroda, na granici svjetova« bilježi kako se perivoj prostire na površini od oko osam hektara, a dvorac je [[1824.]]
==Stanje danas==
|