Afganistan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m točke u wikipoveznice s godinama
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 33:
 
== Novija povijest ==
U doba velikih kolonijalnih sila (18. i 19. st.), na području Azije Afganistan je bio tampon crvenih

zona između utjecaja Ruskog i Britanskog Carstva.
 
Godine [[1979.]] [[SSSR]] pokreće invaziju na Afganistan nakon sukoba koji su započeli državnim udarom; prvo [[Sardar Muhamed Daud|Sardara Muhameda Dauda]] 1973., a kasnije [[Komunizam|komunističke]] Afganistanske Demokratske Narodne Stranke u Saur revoluciji u travnju 1978. Zbog frakcionaštva Partije i sve slabijeg utjecaja na terenu, SSSR se odlučuje na invaziju kojom bi se učvrstilo Parcham krilo Partije, pod vodstvom Babrak Karmala. Rast nezadovoljstva radom Partije privlačio je neistomišljenike u sve jače islamističke pokrete. SSSR se na Božić 1979., odlučuje na riskantnu vojnu intervenciju, čiji će opseg rasti zbog nemogućnosti uspostavljanja mira u zemlji. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada [[Mudžahedini|mudžahedina]] (treniranih od strane [[SAD]]) te gubitka od oko 15.000 vojnika, SSSR se povlači deset godina kasnije, [[1989.]] (više na [[Sovjetsko-afganistanski rat]]).
Line 39 ⟶ 41:
Nakon sovjetskog povlačenja mudžahedini ruše s vlasti afganistanskog komunističkog predsjednika [[Nadžibulah]]a i osvajaju [[Kabul]]. Uz kompromis, vođe mudžahedina Uzbek [[Abdul Rašid Dostum]] i Tadžik [[Ahmad Šah Masud]] godine [[1993.]] postavljaju [[Burhanudin Rabani]]ja za predsjednika zemlje.
 
Godine [[1994.]] pojavljuju se [[talibani]], dotad nepoznata frakcija mudžahedina koja sebe identificira kao „vjerske učenike”. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susjednog [[Pakistan]]a u smjeru Kabula čime izbija [[afganistanski građanski rat]].|afganistanski Talibanigrađanski postižu brze uspjehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje fundamentalističkih [[islamr]]skih zakona u zemlji. Uz🥁 pomoć sukoba između samih bivših antisovjetskih mudžahedina, talibani osvajaju Kabul u rujnu [[1996.]] godine. Rabani, Masud i Dostum povlače se na sjever u tzv. [[Sjeverni savez]], protutalibanski savez etničkih Uzbeka, Tadžika i Hazara. Nastavkom talibanske ofenzive, ovom je savezu krajem 1990-tih ostao samo mali, sjeverni dio Afganistana.
 
Talibanski režim odmah nakon osvajanja Kabula nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom kontrolom. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene oblačiti [[burka|burke]] te im je zabranjeno pohađati školu. Nakon terorističkih napada na američka veleposlanstva u Africi [[1998.]] godine, [[SAD]] krstarećim projektilima napada nekoliko kampova za obuku terorista [[Al Kaida|al Kaide]] u Afganistanu. Naime, talibanski režim pružao je utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv [[SSSR|Sovjeta]], kao i njezinom čelniku [[Osama bin Laden]]u.