Inačica od 22. ožujka 2021. u 12:01 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1886. → 1886. (6) Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Inačica od 24. ožujka 2021. u 12:24 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.332 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Gabrijel Jurkić''' ([[Livno]], [[24. ožujka]] [[1886.]] -– [[Livno]], [[25. veljače]] [[1974.]]), [[Hrvati_Bosne_i_Hercegovine\|hrvatski]] slikar.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''Gabrijel Jukić -– slikar Božje ljubavi'', [[Glas koncila]] (tiskovno izdanje), rubrika: "Katolički oblikovatelji kulture", objavljeno 3. travnja 2016., broj 14 (2016.), str. 21. </ref> Bio je prvi školovani slikar iz Bosne i Hercegovine , koji je slikao pod utjecajima [[secesija\|secesije]] i [[poentilizam\|poentilizma]].<ref name=gk/> == Životopis == Rođen je [[24. ožujka]] [[1886.]] u [[Livno\|Livnu]], gdje je završio osnovnu školu. Potom je polazio Trgovačku školu, a zatim od [[1902.]] do [[1905.]] građevinski odjel Srednje tehničke škole u [[Sarajevo\|Sarajevu]].<ref name=gk/> * 1907./081908. postaje učenikom Privremene škole za umjetnost i obrt u [[Zagreb]]u. * 1908./091909. upisuje se na bečku likovnu akademiju, gdje je odmah prebačen na četvrto godište općeg slikarskog odjela u klasu Aloisa Deluge. * 1909./111911. pohađa specijalku Kazimira Pochwalskog i izučava segment "Studij umjetnosti bosanske historije". Nakon bečkih studija vraća se u Sarajevo, priprema prve samostalne izložbe ([[1911.]]), u Sarajevu (Društveni dom) i Zagrebu ([[Umjetnički paviljon]]). Redak 15: == O Djelu Gabrijela Jurkića == Od početka Jurkićevo djelo je u kontinuitetu prožeto blagošću i poetičnošću njegove prirode, iako ga najprije prikazuju kao "jednog od najvećih i najosebujnijih ličnosti čitavog perioda" (1911~~-21~~. – 1921.), a zatim ga potiskuju na marginu kao "skromnog slikara svog kraja, arhajske jednostavnosti gledanja". Činjenica je da je Jurkić svojim djelom i osobnošću uvijek bio u suprotnosti sa strastvenošću i borbenošću avangarde. Slučajnost ili sudbina odredila je njegovo slikarsko školovanje u akademskom [[Beč]]u. Njegovo prvo slikarsko razdoblje nakon studija ispunjeno je romantičarskim raspoloženjem, inspiriran je krajolicima ([http://www.hbzup.com/livno/kultura/gabrijel/mslike/jkodovw.jpg Kod ovaca], Marina I), a karakterizira ga i niz izvrsnih portreta gdje ~~uspjeva~~uspijeva duboko proniknuti u biće sebi dragih i bliskih ljudi i tako ih približiti i samom promatraču ([http://www.hbzup.com/livno/kultura/gabrijel/mslike/jmmajka2w.jpg Moja majka], [http://www.hbzup.com/livno/kultura/gabrijel/mslike/jeugenm3w.jpg Fra Eugen]). Od dvadesetih godina Jurkić se oslobađa akademskog usmjerenja, postaje impresionistički slobodan, koristi se poentilističkom tehnikom slikanja, uvodi više svjetla na platno (kao da ga je oslobodio iz pukotine, jer ono je od početka prisutno). Slika efekte svjetla i bijele boje (Impresija, Snježna idila), otvarajući širok spektar boja (Dvije sestre u suncu). Kako je sam rekao dotaknuo je svijet koji nema granica. U svojoj možemo reći trećoj slikarskoj fazi, Gabrijel slika bosanske krajolike, ~~uspjevajući~~uspijevajući dočarati atmosferu određenog trenutka, na bezvremenski način. Religioznost u njegovom djelu odražava se upravo kroz slikanje prirode, a ne kroz religijske motive. Njemu se priroda otvorila, tražio je ljepotu, dakle istinu i u tome je uspio. Utočište i mir nalazi u ateljeu franjevačkog samostana na [[Samostan_Gorica\|Gorici]]. Tu umire i svoje slike oporučno ostavlja samostanu, a time i samom gradu Livnu. Godine [[1995.]] u prostoriji FMGG-a otvorena je galerija sa stalnim postavom slika Gabrijela Jurkića, prema odabiru [[Ivica Šiško\|Ivice Šiška]], akademskog slikara i profesora na ALU u Zagrebu, uz podršku ministarstva za kulturu [[Hrvatska\|Republike Hrvatske]]. Osim stalnog postava slika Gabrijela Jurkića, u prostorijama samostana izložene su uz Gabrijelove i slike starih majstora, kao i suvremenih umjetnika (Fra A.Kaić, I. Šeremet, Lj. Lah, I. Šiško,...). [[Datoteka:Gabrijel -jurkić-svjedodžba4 n.jpg\|thumb\|~~Svjedožba~~Svjedodžba Gabrijela Jurkića iz bečke akademije]] O njegovu je radu napisala monografiju hrvatska povjesničarka umjetnosti [[Ivanka Reberski]].<ref>[http://www.ipu.hr/suradnici/vanjski/44/Ivanka-Reberski Institut za povijest umjetnosti] </ref> Redak 37: * [http://www.galerijakaptol.hr/hr/fundus/gabrijel_jurkic/ Galerija Kaptol] * [http://galerija-mona-lisa.com/index.php?gallery=.%2FDulcic_Ivo Galerija Mona Lisa] * [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac290.nsf/AllWebDocs/ARKADIJA Matica Hrvatska -– Članak u Vijencu, 2005.] * [[Hrvatski radio]] o [http://www.youtube.com/watch?v=RAANrYgnvOo Gabrijelu Jurkiću]

Gabrijel Jurkić: razlika između inačica