Plastična vrećica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Promijenio znacenje vrecica
Oznaka: zamijenjeno preko 90 % teksta uklonjeno uređivanje smješci emoji VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 31.217.37.22 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Croxyz2
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 1:
[[Datoteka:Jayla3.jpg|180px|minijatura|desno|Plastična vrećica]]
PLASTICNI KURTON🙃
[[Datoteka:Hemdchentuete.jpg|230px|minijatura|desno|Plastične vrećice]]
'''Plastična vrećica''' je vrsta [[ambalaža|ambalaže]] izrađena od tanke, fleksibilne [[plastika|plastične]] folije, netkane [[tkanina|tkanine]] i sl.
Plastične vrećice nikad nisu proizvodile od [[najlon]]a i [[PVC]]-a, nego od dviju vrsta [[polietilen]]a, posebno onog s oznakom [[PE-LD (4)]], a neki pritom možda pišu neispravno LDPE. Ponekad ih se izrađuje od [[PE-HD (2)]] te ponekad od [[polipropilen]]a (5).
 
Koristi se za držanje i transport robe poput: [[hrana|hrane]], [[kemikalija]] i [[otpad]]a. Neke plastične vrećice čuvaju [[toplina|toplinu]]. Razlikuju se po [[dizajn]]u i [[izgled]]u. Može imati ručke.
 
Plastične vrećice obično zauzimaju manje [[prostor]]a, nego [[kutija|kutije]] ili [[staklenka|staklenke]]. Ovisno o [[konstrukcija|konstrukciji]], mogu biti pogodne za [[recikliranje]], ali reciklira se samo 1% plastičnih vrećica, jer je [[proizvodnja]] višestruko jeftinija od recikliranja.
 
Plastične vrećice mogu izazvati [[gušenje]]. Godišnje strada oko 25 [[djeca|djece]] godišnje u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] zbog gušenja plastičnim vrećicama, a 99,2% je mlađe od jedne godine. To je dovelo do oznaka upozorenja na nekim vrećicama, koje mogu predstavljati [[opasnost]] za malu djecu.
 
Američki zavod za zaštitu okoliša procjenjuje, da je godišnja svjetska potrošnja između 500 i 1000 milijardi plastičnih vrećica. Njihova praktičnost postupno je izazvala masovnu proizvodnju i korištenje diljem [[svijet]]a. Procjenjuje se da milijuni morskih [[ptica]] i [[sisavac]]a godišnje ugibaju, zbog plastičnih vrećica koje često zamjenjuju za hranu misleći da je, primjerice, [[meduza]]. Najčešće se to odnosi na morske sisavce kao što su [[kitovi]], [[dupini]] i [[tuljani]]. [[Životinje]] prolaze agoniju gušeći se plastičnim otpadom koji im onemogućava [[disanje]] ili dopire u njihove [[Probavni sustav kralježnjaka|probavne organe]].<ref>http://www.zadarskilist.hr/clanci/23072008/plasticne-vrecice---posast-naseg-doba Preuzeto 3. travnja 2013.</ref> Prilikom razgradnje [[polietilen]]a, od kojeg su načinjene plastične vrećice, nastaju [[mikroskop]]ske otrovne čestice koje prodiru u [[hranidbeni lanac]], kontaminirajući [[ekosustav]]e te posljedično, hranu i [[voda|vodu]]. Plastika na [[polje|poljima]] zaustavlja prolaz [[kisik]]a i uzrokuje [[neplodnost]] [[tlo|tla]].<ref>http://www.jutarnji.hr/peticija--zabranimo-plasticne-vrecice-u-hrvatskoj-/843229/ Preuzeto 3. travnja 2013.</ref>
Neukošću administracija diljem svijeta, nesvjesno ili svjesno kao najekološkiji svjetski problem nameće plastične vrećice debljine 15 do 50 mikrometara. Zabranjene su plastične vrećice debljine 15 do 50 mikrometara. Ipak, one nisu najveći izvor plastike koji izlazi u okoliš, niti sadržajno u svekolikom [[otpad]]u, u koji se ne odlaže plastika, nego isluženi plastični proizvodi. Godišnje čine 10% svjetske proizvodnje polietilena ili 4,4 posto svjetske proizvodnje plastike, koje je moguće je mehanički oporabiti, [[recikliranje|reciklirati]] ili spaliti uz razvijanje velike količine topline i uz to razvijaju više energije po kilogramu nego [[kameni ugljen]].<ref>[https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/27053-vrecice-se-nikada-nisu-proizvodile-od-najlona-i-pvc-a Hrvatski fokus] Igor Čatić: ''Vrećice se nikada nisu proizvodile od najlona i PVC-a. Plastične vrećice nisu najveći svjetski ekološki problem'' 24. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)</ref>
 
[[Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica]] obilježava se [[19. prosinca]].<ref>http://baranja.hr/2012/12/medunarodni-dan-borbe-protiv-plasticnih-vrecica/ Preuzeto 3. travnja 2013.</ref>