Slavenosrpski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Obrisao lazi da je Hrvatski jezik ustvari Ilirski
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 46.240.178.91 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 3:
== Povijest i uporaba ==
 
Nakon [[Velika seoba Srba|Velike seobe]] [[1689.]], pod [[Arsenije III. Crnojević|patrijarhom Čarnojevićem]], velik se dio srpskoga naroda našao u okviru [[Austrija|Austrije]] koja ga je pokušala katolicizirati preko unijaćenja, tj. vjerskopolitičkih poteza kojim bi se ukinula samostalnost [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] koja je okupljala srpski narod. Na civilizacijskom polju, jer se radilo o sličnim južnoslavenskim jezicima, Austrija je smjerala nametnuti izmisljenineki hrvatskioblik hrvatskoga jezik(izmenjen«ilirskoga») srpskijezika, jezik)koji je u vernakularu postojao stoljećima, a doživljavao je procvat u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Bosna|Bosni]] i [[Slavonija|Slavoniji]]. Također, pokušavala se ukinuti [[ćirilica]] i uvesti [[latinica]] u školama koje bijahu pod jurisdikcijom Pećke patrijaršije.
 
Kao otpor tim nastojanjima koja su protumačena kao napadaj na vjerskonarodnosno biće Srba, srpska je crkvena hijerarhija pozvala u pomoć [[Rusija|Rusiju]] [[Petar Veliki|Petra Velikoga]], koji je poslao određen broj knjiga, udžbenika i učitelja. Taj, tzv. [[ruskocrkveni jezik]] (esencijalno, ruski jezik na stupnju razvitka kakav je imao početkom i sredinom 18. stoljeća) postao je službenim liturgijskim jezikom [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Budući da je po svojim jezikoslovnim značajkama (glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja) previše odudarao kako od mjestimice zabilježenih narodnih srpskih govora, tako i od stare srpske književne tradicije na staroslavenskome jeziku srpske suvrsti/redakcije (12.-13. st. do sredine 18. stoljeća), ubrzo se javio otpor u građanskim slojevima koji su tražili razumljiviji jezik. Tako je nastao hibridni slavenosrpski, mješavina ruskocrkvenoga i govora srpskih građanskih slojeva u Vojvodini. Najistaknutiji predstavnik slavenosrpskoga je bio [[Zaharija Orfelin]], a književni kodifikator [[Milovan Vidaković]].