Inačica od 28. kolovoza 2020. u 15:26 uredi Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.397 edits m sitn. ← Starija izmjena		Inačica od 26. ožujka 2021. u 19:50 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m izmjena wikipoveznica s godinama, replaced: 1949. → 1949. (7) Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 37: === Stvaranje Jugozapadne pokrajine === Po završetku [[drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] sjeverni dijelovi bili su dio [[Američka okupacijska zona\|američke]] a južni [[Francuska okupacijska zona\|francuske]] okupacijske zone. Vojne vlasti okupacijskih zona su na tom području osnovale tri područja, koja su zatim, osnivanjem [[SR Njemačka\|Savezne Republike Njemačke]] [[23. svibnja]] [[1949.]]. proglašena saveznim pokrajinama. Njemački [[ustav]] je tri pokrajine obvezao na dogovor o novom oblikovanju pokrajina i to tako da se ili ujedine u jednu, ''Jugozapadnu pokrajinu'' ili na način kako je bilo do 1945. godine. Kako se tri pokrajine nisu mogle dogovoriti, saveznim zakonom su [[1951.]]. oblikovana 4 izborna područja za referendum stanovništva o tom pitanju. [[Referendum]] je održan krajem [[1951.]]. Konačan je rezultat, zbog načina kako su glasovi pojedinih područja vrednovani, bio za ujedinjenje u jednu pokrajinu. Da se referendum vrednovao zajedno za sva 4 izborna područja, rezultat bi bio 52% protiv ujedinjenja, pa su neki tvrdili da se radilo o uspješno izvedenom "izbornom inženjeringu". === Osnivanje pokrajine === Na temelju provedenog referenduma u travnju [[1952.]]. osnovana je Savezna pokrajina Baden-Württemberg. Ovaj je naziv bio predviđen kao prijelazno rješenje, ali se u međuvremenu uobičajio i prihvaćen je kao trajno ime. Protivnici novog teritorijalnog uređenja još su ranije pokrenuli ustavnu tužbu protiv načina vrednovanja glasova na referendumu, i [[1956.]]. njemački je [[Ustavni sud]] odlučio da model glasovanja nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir volju biračkog tijela Badena, i odredio na tom području ponavljanje referenduma. Birači su u međuvremenu prihvatili novu organizaciju pa je rezultat bio 81,9% za jedinstvenu pokrajinu. Redak 193: Baden-Württemberg je središte [[automobilska industrija\|automobilske industrije]] ([[Daimler AG]], [[Porsche]], [[Robert Bosch]], [[Mercedes-Benz]]) sa sjedištima u [[Stuttgart]]u, [[Sindelfingen]]u, [[Neckarsulm]]u, [[Mannheim]]u, [[Rastatt]]u, [[Gaggenau]]u i [[Ulm]]u. U pokrajini je s velikim brojem tvrtki zastupljena i [[strojarska industrija]]. Ranije je, osobito u [[Schwarzwald]]u, bila značajno zastupljena i precizna mehanika, naročito proizvodnja satova, a kasnije elektronika za zabavnu industriju, kao i tekstilna industrija koja se nalazila, a postoji i danas (npr. [[Hugo Boss]]), uglavnom u [[Švapska Jura\|Švapskoj Juri]]. Usto, u [[Mannheim]]u je druga po veličini europska [[riječna luka]]. U Oberrheinu i Karlsruheu se nalazi najveća [[rafinerija nafte]] u Njemačkoj, a u [[Walldorf]]u je najveća softverska tvrtka u Europi ([[SAP AG]]). U ovoj su pokrajini i dvije [[atomska centrala\|atomske centrale]], u Philippsburgu i Neckarwestheimu. Treća, u Obrigheimu, zaustavljena je [[2005.]]. == Kultura == Od [[1978.]]. se održavaju Domovinski dani Baden-Württemberga. == Izvori ==

Baden-Württemberg: razlika između inačica