'''Indira Prisiyadarshini Gandhi''' (Allahabad , [[19. studenog]] [[1917.]]. - [[New Delhi]], [[31. listopada]] [[1984.]].), [[indija|indijska]] političarka. Premijerka [[Indija|Indije]] ([[1966.]].-[[1977.]].; [[1980.]].-[[1984.]].) i jedna od vodećih ličnosti [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], čija je kontroverzna politička karijera završila atentatom koji su izveli Sikijski zavjernici.
== Životopis ==
Indira Priyadarshini Gandhi rođena je [[19. studenog]] [[1917.]]. godine u mjestu Allahabadu, kao jedino dijete [[Jawaharlal Nehru|Jawaharlala Nehrua]], kasnije prvog indijskog premijera. Diplomirala je na Visva-Bharati sveučilištu u [[Bengal]]u, također je studirala na sveučilištu u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u u [[UK|Velikoj Britaniji]]. Od rane mladosti aktivna je u omladinskim, studentskim i ženskim ogranizacijama. Godine [[1938.]]. pridružila se [[Indijski nacionalni kongres|Nacionalnoj Kongresnoj stranci]] i postala aktivna u pokretu za indijsku nezavisnost. Godine [[1942.]]. udala se za [[Feroze Gandhi|Feroza Gandhija]], pariškog odvjetnika koji je također bio aktivni član stranke. Uskoro nakon toga oboje su Britanci uhitili zbog optužbe za protudržavnu djelatnost te su proveli 13 mjeseci u zatvoru. Kada je [[Indija]] stekla nezavisnost [[1947.]]. godine i [[Nehru]] zauzeo premijersko mjesto, Indira je postala njegova službena domaćica. Nehru joj se često obraćao za savjet po pitanju nacionalnih problema, a ona ga je pratila i na putovanjima u inozemstvo.
Godine [[1955.]]. izabrana je u izvršno tijelo Kongresne stranke (Radni komitet), postajući tako samostalna nacionalna politička figura. Godine [[1959.]]. postala je predsjednik stranke na period od godinu dana. Godine [[1962.]]. za vrijeme kinesko-indijskog pograničnog rata koordinirala je aktivnosti civilne obrane. Nakon smrti njegog oca u svibnju [[1964.]]. godine Gandhi je postala ministar informacija i javnogovornica u vladi [[Lal Bahadur Shastri|Lal Bahadur Shastrija]]. Boraveći na toj dužnosti povećala je vrijeme emitiranja radijskog i tv programa, liberalizirala cenzuru te je odobrila projekt planiranja obitelji preko televizijskih obrazovnih emisija. Kada je u [[siječanj|siječnju]] [[1966.]]. godine Shastri iznenada preminuo Indira ga je naslijedila na premijerskom mjestu. Naredne godine izabrana na rok od pet godina za premijerku u parlamentu u kojem je Kongresna stranka imala većinu. Na izborima 1971. godine bila je čelna osoba stranke dobivajući na nacionalnim izborima uvjerljivu većinu glasova. Godine [[1975.]]. optužena je za manji izborni prekršaj za vrijeme izborne kampanje održane [[1971.]]. godine. Ostajući neokaljana u toj aferi optužila je dio svoje stranke da je pokušava ukloniti s funkcije te je umjesto podnošenja ostavke u državi proglasila izvanredno stanje [[26. lipnja]] [[1975.]]. godine sve dok indijski Vrhovni sud nije odbacio optužbe koju su upućene protiv nje.
Što je više boravila na vlasti Indira je mnoge aspekte javnog života u Indiji sve više stavljala pod svoj strogi nadzor. Mnogi su u tim njenim potezima vidjeli utjecaj njenog mlađeg sina [[Sanjay Gandhi|Sanjaya]], politički neiskusne osobe kome se sve više obraćala za pomoć. Nadajući se kako će tako demonstrirati javnu podršku njenom režimu, organizirala je u ožujku [[1977.]]. godine opće izbore. Međutim ne samo da nakon proglašavanja izbornih rezultata više nije bila premijerka već je nije izabrana ni za zastupnicu u indijski parlament, a Kongresna stranka je doživjela strašan poraz. No, na izborima u siječnju [[1980.]]. godine uspjela je napraviti spektakularni povratak te oformiti većinsku vladu. Nakon što je Sanjay poginuo u avionskoj nesreći iste godine u lipnju, počela se sve više oslanjati na svog starijeg sina Rajiva, vidjeći u njemu svog nasljednika. Dana [[31. listopada]] [[1984.]]. godine, nakon što je ugušila pobunu Sikha, smrtno ju je ranio Sikh koji je bio pripadnik garde koja je bila zadužena za njenu sigurnost. Nakon tog nemilog događaja [[Rajiv Gandhi|Rajiv]] je vršio dužnost premijera sve do [[1989.]]. godine. On je ubijen u jeku predizborne trke u [[Madras|Madrasu]] [[21. svibnja]] [[1991.]]. godine.
