Kum III: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m popravak godina |
|||
Redak 15:
| montaža = Lisa Fruchtman<br>Jane Jenkins<br>Roger Mussenden
| distributer = Paramount Pictures
| godina = [[1990.]]
| trajanje = 170 min.
| država = {{ZD+X/S|SAD}}
Redak 27:
}}
'''''Kum III''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''The Godfather Part III'') je treći i konačni film iz trilogije [[Kum (1972)|Kum]] koju su zajednički napisali Mario Puzo i [[redatelj]] [[Francis Ford Coppola]]. Film zaokružuje priču o Michaelu Corleoneu ([[Al Pacino]]), glavi [[mafija]]ške obitelji Corleone, koji nastoji legalizirati svoje kriminalno carstvo. Treći dio sage o obitelji Corleone dotiče se stvarnih povijesnih događaja - misteriozne smrti [[papa| pape]] [[Ivan Pavao I.| Ivana Pavla I.]] i [[Vatikan |vatikanskog]] bankarskog skandala iz [[1981.]]
== Radnja ==
Redak 54:
Vincent kazuje Michaelu što je čuo od Altobella: Lucchesi stoji iza urote protiv posla s Immobiliareom, te da je ubojica koji je ubio Don Tommasina, unajmljen da ubije Michaela. Vincent želi uzvratiti, no Michael ga upozorava da će takav plan značiti otvoreni rat. Vincent inzistira na osveti, te Michael popušta. Postavlja Vincenta na čelo obtelji Corleone, imenuje ga novim Kumom. Zauzvrat, Vincent pristaje okončati vezu s Mary.
Obitelj odlazi u Palermo na Anthonyjev debi u glavnoj ulozi u operi ''Cavalleria Rusticana''. Vincentov plan o osveti daje rezultate. Paralelno sa scenama opere odvijaju se brutalna ubojstva Lucchesija, Altobella, Gildayja, i drugih ortaka, koji su već otrovali novog papu. Ubojica koji je poslan da ubije Michaela, čekao je u zasjedi u operi. Ubija nekoliko Vincentovih ljudi, ali opera završava prije nego što je imao priliku ubiti Michaela. Ubojica se povlači stubištem ispred opere i ondje pokušava ubiti Michaela. U trenucima dok se Mary svađa s ocem zbog zabranjene veze s Vincentom, odjekuju dva pucnja. Prvi pogađa Michaela u rame, on posrće, dok drugi pogađa Mary, koja je bila iza njega, u prsa i ona umire. Michael vrisne očajnički od patnje i bijesa. Njegova sestra Connie i bivša žena Kay gledaju Michaelovu mahnitu reakciju, gotovo iznenađene, tek sada shvaćajući kako mu je obitelj bila draga i važna. Scena se pretvara u niz Michaelovih uspomena, prvo kako pleše s Mary s početka filma, a zadnja koja prikazuje Kay, scena uzeta iz drugog dijela trilogije. Film završava na Siciliji [[1997.]]
== Teme ==
Redak 62:
== Casting i scenarij ==
Prema članku u časopisu Premiere, Coppola i Puzo zatražili su šest mjeseci za dovršetak prve verzije scenarija s izlaskom na [[Uskrs]] [[1981.]]
Al Pacino, Diane Keaton i Talia Shire reprizirali su svoje uloge iz prva dva filma. Prema Coppolinu audio-komentaru na [[DVD]]-u, [[Robert Duvall]] je odbio ulogu ako ne bude plaćen kao Al Pacino. U epizodi emisije ''Inside the Actor's Studio'', rekao je kako je shvaćao da je Pacino zvijezda, ali razlike u honorarima su bile tako velike da je to bilo uvredljivo. Kad je Duvall otkazao, Coppola je stvorio lik "B.J. Harrisona" (kojeg glumi [[George Hamilton]]), kako bi zamijenio Duvallov lik u priči. Redatelj je još dodao kako mu se film čini nedovršen "bez sudjelovanja Roberta Duvalla". Prema Coppoli, da je Duvall pristao nastupiti u filmu, lik Toma Hagena bi vodio dobrotvorne organizacije obitelji Corleone.
Redak 68:
Coppola je mislio kako su prva dva filma ispričala cijelu sagu o obitelji Corleone. Jedino ga je vlastita katastrofalna financijska situacija primorala da potpiše novi ugovor s Paramountom za treći film. Naime, njegov drugi visokobudžetni film, ''[[Apokalipsa danas]]'', pokazao se kao komercijalna katastrofa.
Redatelj dalje kaže kako je Paramount već imao pripremljen scenarij kad je sjeo u redateljsku stolicu (Diane Riesner napisala je prvu verziju scenarija krajem [[1979.]]
Coppola kaže kako je mislio da je saga o ''Kumu'' zapravo priča o Michaelu, o tome kako "dobar čovjek postaje zao". Kaže kako je mislio da Michael zapravo nije "platio za svoje grijehe" koje je počinio u drugom filmu te je htio da posljednji dio to prikaže. Držeći se teme, Coppola je u potpunosti prepravio scenarij; htio je da naslov filma bude "Smrt Michaela Corleonea", ali je Paramount odbacio takvu ideju.
Redak 82:
== Povijesna pozadina ==
Dijelovi filma su slabo povezani sa stvarnim povijesnim događajima o završetku ponifikata [[Pavao VI.| Pavla VI.]], vrlo kratkog pontifikata [[Ivan Pavao I.| Ivana Pavla I.]] [[1978.]]
Novinar David Yallop tvrdi kako je Luciani planirao reformirati vatikanske financije te da je umro od trovanja; ove tvrdnje reflektirale su se na filmu. Yallop optužuje nadbiskupa Pavla Marcinkusa, koji je bio na čelu vatikanske banke, kao i lik nadbiskupa Gildaya u filmu. Međutim, dok je Marcinkus bio krupan, podrijetlom iz [[Chicago| Chicaga]], Gilday dobroćudni Irac.
| |||