Spiridion Brusina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Ornitolozi uz pomoć dodatka HotCat
m popravak godina
Redak 1:
[[Datoteka:Spiridion Brusina.jpg|mini|'''Spiridion Brusina''']]
'''Spiridon Brusina''' (Špiro), ([[Zadar]], [[11. prosinca]] [[1845.]]. - [[Zagreb]], [[21. svibnja]] [[1908.]].), [[Hrvatska|hrvatski]] zoolog.
 
== Životopis ==
Redak 8:
==Doprinosi znanosti==
 
Tijekom svoje znanstvene karijere bavio se sustavnim izučavanjem živih i izumrlih mekušaca, ptica i sisavaca. U sklopu Narodnoga muzeja u Zagrebu sakupio je veliku zbirku hrvatskih kopnenih, slatkovodnih i morskih mekušaca. Prvi je opisao više od 600 neogenskih vrsta i podvrsta, oko 70 recentnih jadranskih i nekoliko desetaka recentnih kopnenih i slatkovodnih vrsta ili podvrsta. O pojedinim neogenskim rodovima otkrivenim u hrvatskim krajevima napisao je brojne monografije, a 1886. pokušao je prikazati cjelokupnu faunu mekušaca u Austro-Ugarskoj. Baveći se recentnim i fosilnim mekušcima, pronašao je mnogo novih [[takson]]a; prvi je organizirao [[ornitologija|ornitološka]] promatranja te je uz pomoć [[Milutin_Barač|Milutina Barača]] uredio najbolju lokalnu ornitološku zbirku u Austro-Ugarskoj Monarhiji; poduzeo je naše prvo znanstveno istraživanje [[Jadransko more|Jadranskog mora]] ([[1894.]].); promicao je [[Charles Darwin|Darwinove]] evolucionističke ideje u nas (dopisivao se s Darwinom, sačuvano je Darwinovo pismo iz 1869.); zalagao se za osnivanje znanstvenoga zavoda za istraživanje života u moru na Jadranskoj obali; zagovarao osnivanje zagrebačkoga zoološkoga vrta. Suosnivač [[Hrvatsko prirodoslovno društvo|Hrvatskog prirodoslovnog društva]] ([[1885.]].) i pokretač njegova znanstvenog časopisa ''Glasnik'' (danas Priroda). Njegovim dolaskom u Zoološki muzej započinje razvitak Zoološkog muzeja kao moderne prirodoznanstvene ustanove. Utemeljio je i uredio mnoge muzejske zbirke, osobito malakološku i ornitološku, stvorio vrijednu knjižnicu, čime je zagrebački Zoološki muzej već potkraj stoljeća postao jedan od najuglednijih u tom dijelu Europe.
Ubraja se među rijetke stručnjake koji su već početkom druge pol. 19. stoljeća nazirali da u morskim dubinama ima života te isticali potrebu njegova proučavanja. Njegovi su članci objavljeni u međunarodnoj ediciji ''Les Fonds de la Mer''. U Zadru je 1. srpnja 1868. počeo istraživati morsko dno u zadarskoj gradskoj luci pa se taj datum smatra '''rođendanom hrvatske biologije mora'''.
 
Redak 19:
Svoje je radove objavljivao i na njemačkome jeziku: ''Die Fauna der Congerienschichten von Agram in Kroatien'', 1884. ''Die Neritodonta Dalmatiens und Slavoniens nebst allerlei malakologischen Bemerkungen. Jahrbücher der Deutschen Malakozoologischen Gesellschaft'' (Frankfurt am Main). 1884.; ''Über die Mollusken-Fauna Österreich-Ungarns. Mittheilungen des Naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark'' (Graz), 1886. i dr.
 
Glavno djelo: ''Prirodopisne znanosti, osobito zoologičke, uopće i kod nas'' ([[1876.]].).
 
Njegova bogata rukopisna ostavština čuva se u Arhivu JAZU u Zagrebu.