Geoinženjering: razlika između inačica

Uglavnom se radi o traženju metoda za smanjenje [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] i kontrole [[sunčevo zračenje|sunčevog zračenja]]. Ugljikov dioksid smatra se uzrokom [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] te je jedan od [[staklenički plin|stakleničkih plinova]] iz [[atmosfera|atmosfere]]. Neke od ideja bile su: hvatanje ugljkovog dioksida direktno iz zraka<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/gospodari-zemlje-geo-inzenjering-je-moguc.html Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>, zasipanje [[Arktik]]a česticama prašine, raspršivanje [[sulfat]]nih čestica u atmosferu (kako bi one djelovale kao svojevrstan [[štit]], minijaturni [[reflektor]]i koji bi odbijali dio sunčevog zračenja i time snizili [[temperatura|temperaturu]]) te unošenje velike količine [[željezo|željeza]] u [[ocean]]e (kako bi se ubrzao rast [[alga|algi]] sposobnih za veliku apsorpciju [[plin]]ova).<ref>http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/geoinzenjering-kontrola-nad-globalnim-termostatom-115169 Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>

 

 

Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. [[Znanstvenici]] obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.<ref>Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. {{ISSN|0036-8075}}. PMID 16973840.</ref>

Postoje kritičari geoinženjeringa, koji smatraju, da je to [[moral]]no upitno i da eksperimenti mogu dugoročno upropastiti klimu.

 

 

== Izvori ==