|
'''Armenski nacionalni pokret oslobođenja''' ([[armenski]]: Հայ ազգային-ազատագրական շարժում Hay azgayin-azatagrakan sharzhum) nastao je s ciljem uspostave armenske države. To je uključivalo društvene, kulturne, ali prvenstveno političke i vojne pokrete koji su dosegli svoj vrhunac tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i narednih godina.
Pod utjecajem doba [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i uspona [[nacionalizam|nacionalizma]] pod [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], Armenski nacionalni pokret oslobođenja razvio se početkom [[1860.]].-ih. Njegova je pojava bila slična onoj pokretima kod [[balkan]]skih naroda, osobito grčkim revolucionarima koji su se borili u [[Grčki rat za neovisnost|Grčkome ratu za nezavisnost]].<ref>Hovannisian, Richard G. (1992). The Armenian Genocide: History, Politics, Ethics. Palgrave Macmillan. str. 129. {{ISBN|9780312048471}}.</ref> [[Armenci|Armenska]] [[elita]] i razne militantne skupine pokušale su braniti uglavnom ruralno armensko stanovništvo istočnog Osmanskog Carstva od muslimana, jer su bili [[kršćani]], ali konačni cilj bio je u početku i nakon toga progurati reforme u šest [[vilajet]]a gdje su živjeli Armenci, stvaranje armenske države u naseljima naseljenima Armencima, koja su u to vrijeme bila podijeljena između Osmanskoga Carstva i [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]].
Od kraja [[1880.]].-ih, Armenski nacionalni pokret oslobođenja bavio se [[gerilski rat|gerilskim ratovima]] s osmanskom vladom i [[Kurdi]]ma u istočnim regijama Carstva, koje su vodile tri armenske političke stranke. Armenci su općenito vidjeli [[Rusija|Rusiju]] kao svoj prirodnu saveznicu u borbi protiv [[Turci|Turaka]] iako je Rusija zadržala represivnu politiku u [[Kavkaz]]u. Nakon što je izgubila svoje teritorije u [[Europa|Europi]] nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], osmanska vlada bila je prisiljena potpisati paket reformi u Armeniji početkom [[1914.]]. godine, ali ih je prekinuo [[Prvi svjetski rat]].
Tijekom Prvoga svjetskoga rata, Armence koji su živjeli u Osmanskom Carstvu sustavno su ubijali odlukom osmanske vlade tijekom [[Genocid nad Armencima|armenskoga genocida]]. Prema nekim procjenama, od 1894. do 1923. Osmansko Carstvo je dalo ubiti oko 1,500.000 do 2,000.000 Armenaca.<ref>Auron, Yair (2000). The Banality of Indifference: Zionism and the Armenian Genocide. Transaction Publishers. p. 44. {{ISBN|9781412844680}}.</ref> Nakon što je odluku o istrebljivanju Armenaca preuzelo tursko Ministarstvo unutarnjih poslova i provodilo s Direktivom 8682 od [[25. veljače]] [[1915.]]. godine, desetine tisuća ruskih Armenaca pridružilo se ruskoj vojsci u sklopu armenskih volonterskih jedinicas ruskim obećanjem za dobivanje [[autonomija|autonomije]].
Do [[1917.]]. godine, Rusija je kontrolirala mnoga područja armenskih naselja Osmanskoga Carstva. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]]. i prevrata te dolaska [[komunist]]a na vlast, ruske su se postrojbe povukle i ostavile armenske borce same u borbi s Turcima. Armensko nacionalno vijeće proglasilo je [[Republika Armenija (1918-1920)|Republiku Armeniju]] [[28. svibnja]] [[1918.]]. godine, utemeljivši tako armensku državu u dijelovima Južnog Kavkaza.
U [[Turska|Turskoj]] je došlo do promjene vlasti na čelu s [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafom Kemalom Atatürkom]] te su Turco uspješno okupirali zapadnu polovicu Armenije, dok je Crvena armija protjerala i aneksirala Republiku Armeniju u prosincu 1920. godine. U Rusiji je [[1921.]]. potpisan sporazum o prijateljstvu između Rusije i Turske.
[[Armenija]] je Sovjetskom Socijalističkom Republikom postala [[1920.]]. Stotine tisuća armenskih izbjeglica našle su se na Bliskom istoku, u Grčkoj, Francuskoj i SAD-u, čineći novu eru armenske dijaspore.
Od [[1922.]]. do 1936. sačinjavala je dio [[Transkavkaska Sovjetska Socijalistička Federativna Republika|Transkavkaske Sovjetske Socijalističke Federativne Republike]] zajedno s [[Gruzijska SSR|Gruzijskom SSR]] i [[Azerbejdžanska SSR|Azerbejdžanskom SSR]]. [[1988.]]. započinju sukobi između Armenaca i Azerbejdžanaca oko Azerbejdžanske enklave [[Gorski Karabah|Nagorno-Karabakh]]. Tu je regiju s armenskom većinom [[Staljin]] dodijelio Azerbejdžanskoj SSR. [[1990.]] mijenja ime u Republiku Armeniju dok se godinu dana kasnije osamostaljuje [[raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]].
== Izvori ==
| 