|
'''Zapruđe''' je jedno od [[Zagreb]]ačkih naselja. Izgrađeno je poslije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kao dio [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]].
{{wikipedizirati}}
{{copyright?|datum=28. veljače|http://www.zaprudje.com}}
== Povijest Naselja Zapruđe==
7.rujna [[1850]]. slobodni kraljevski grad na brdu [[Gradec]] , [[Kaptol]] i [[Vlaška ulica]] udruženi su u jedinstveni " kraljevski grad Zagreb ". Naredba poreznog ravnateljstva [[1852]]. godine donijela je propis o oslobađanju poreza na 10 godina za sve nove kuće, a one kojima je nadograđen kat ili su iz temelja pregrađene pošteđene su plaćanja poreza u vremenu od 6 godina.
Takva porezna politika pokrenula je veliku građevnu djelatnost i počela Zagreb pretvarati u pravi grad. Pošto izgled grada nije bio nimalo za pohvalu, a car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] je izrazio želju za posjet Zagrebu, sam ban Jelačić je sastavio komisiju sa kojom je i osobno obilazio ulice i provodio odredbe "reda građenja" Sljedećeg desetljeća grad Zagreb napokon uvodi vodovod, dobiva željezničku prugu ([[1862]].godine) te se u njemu počinje razvijati i industrija (plinara, tvornice parketa, kože, duhana, paromlin ,parna pilana…)
U to doba Zagreb doživljava svoj procvat, i urbano se širi do današnjeg Črnomerca , [[Kvatrič]]a i Trnja sve do obala Save . Sa druge strane Save još su mala seoska naselja povezana gradom sa skelom. Krajem 19.-tog stoljeća grad broji 80.000 stanovnika i smatra se srednjoevropskim gradom srednje veličine.
Dvadeseto stoljeće obilježeno je sa dva velika svjetska rata između kojih je grad dosegao 280.000 stanovnika. Poslijeratna izgradnja forsirala je prelazak na drugu obalu Save i stvaranje Novog Zagreba .
U to doba gradonačelnik je [[Većeslav Holjevac]] , najpopularniji zagrebački gradonačelnik koji je obilježio još jednu epohu zagrebačkog uzleta otvorivši Zagrebački velesajam, , Televiziju Zagreb, aerodrom Pleso, Tehnički muzej, Studenski centar, kazalište [[Gavella|Gavellu]], Zgradu Filozofskog fakulteta, hotel Inter-Continental , sljemensku žičaru …
Gradsko zemljište bijaše veliko, plodno, što vinom, što sijenom, što šumom, a i van gradskoga zemljišta spadahu [[Gračani]], [[Zapruđe]], [[Hrašće]] i [[Petrovina]] pod zagrebačko vladanje. Obilja dosta, građana malo, a troška reć bi nikakva."
Tim riječima Zapruđe spominje [[August Šenoa]] u svome cijenjenom povijesnom romanu Zlatarevo Zlato , završenom 1871 . godine.
Radnja romana odvija se U drugoj polovici 16.-tog stoljeća , a tada je Zapruđe bilo " imanje i posjed medvedgradski na desnoj obali Save ."
'''POVIJEST NASELJA ZAPRUĐE od oko [[1950]] - [[1960]]. godine'''
Silvije Degen , objašnjavajući principe Kluba Zagrepčana, rekao je da se Zagrepčanom ne postaje rođenjem u Zagrebu, već poštenjem, radom i ljubavlju prema gradu.
Istim riječima možemo okarakterizirati i Većeslava Holjevc, legendarnog zagrebačkog gradonačelnika inače, porijeklom iz [[Karlovac|Karlovca]].
Holjevac je na mjestu gradonačelnika bio od [[1952]]. do [[1963]]. godine i u tih jedanaest godina premostio je Savu i proširio grad na njenu drugu obalu izgradnjom Novog Zagreba .
Izgradivši 1960. Most slobode, ubrzo je kraj njega izraslo i prvo urbano novozagrebačko naselje Zapruđe .
Njihove montažne stambene zgrade YU-60 sa četiri i YU-61 sa osam katova, te stambeni tornjevi, neboderi sa 16 katova YU-65, spadaju u klasiku tadašnje stambene arhitekture i ovjenčani su brojnim pohvalama.
Zgrade YU-60 i YU-61 , danas poznatije kao "limenke " djelo su Bogdana Budimirova i Željka Solara .
Neboderi koji su sve do 1968 bili najviši u Zagrebu rad su inženjera arhitekture Đure Mirkovića.
Tada su smatrani super luksuznim i potpuno opremljenim stanovima s komforom poput engleskih montažnih gradnji sa potpuno ugrađenom kuhinjom.
'''POVIJEST NASELJA ZAPRUĐE od oko [[1960]] - [[1970]]. godine'''
Cijelo desetljeće napreduje gradnja Zapruđa.
U prvoj polovini nastale su limenke .
U sljedećoj niću i neboderi . Zapruđe kao naselje postat će mali grad za sebe ( iako će na tu kompletnu ponudu morati pričekati do sljedećeg desetljeća). Rijetka naselja mogu se pohvaliti da imaju u sebi i lanac dućana, mesnicu, poštu, banku, osnovnu školu, dječje vrtiće, knjižnicu, društveni dom, pa i dom zdravlja sa apotekom . No iako ima društveni dom, Zapruđanci bi željeli imati i kazalište, kino ili galeriju.
Te želje će do dana današnjeg ostati neostvarene za područje cijelog NOVOG ZAGREBA .
Do [[1965]] . dovršene su zgrade (limenke) a već [[1967]] mogli ste se useliti u stanove nekih od nebodera koje su pOčeli graditi 2-3 godine ranije. Ostali će biti potpuno useljivi do kraja 1968 .
G radnja montažnih zgrada od betonskih elemenata nije ni tako jednostavna. Dokaz tome je i nezgoda sa pucanjem dizalice (1967.) Osim što je nezgoda prošla bez teških posljedica, bila je rijetkost
'''POVIJEST NASELJA ZAPRUĐE od oko 1970 - 1980. godine'''
1972. Izgradnja mosta mladosti zadavala je dosta glavobolje stanovnicima NOVOG ZAGREBA uglavnom zbog nepoznanice njegova dovršenja.
Umjesto na dan oslobođenja Zagreba - 8.svibnja, gradnja mosta odužila se pa je njegovo otvorenje planirano za 25. svibnja -dan mladosti. 7. zagrebački most- MOST MLADOSTI trebao je olakšati novom zagrebu i njeni stanovnicima povezanost za gradom i odlaskom na posao, ali i dovesti i tramvaj u Novi Zagreb.
1976. Iako je bila prednost to što možete nabaviti svježe voće i povrće,
tržnica u Zapruđu radila je na "crno" i u lošim higijenskim uvjetima ( u blatu ) te je bila uvijek i potencijalni izvor zaraze.
Da bi se to stanje popravilo planirana je izgradnja tržnice u Balokovićovoj ulici i susjednim Utrinama.
'''POVIJEST NASELJA ZAPRUĐE od oko [[1980]] - [[1990]]. godine'''
80.-tih pomalo kreće i preuređenje Zapruđa. [[Meštrovićev trg]] promijeniti će izgled na bolje. Umjesto ogromne kaljuže sa parkiranim automobilima dobiti će lijepo uređeni park, danas kod ekipe znan kao " [[Betlehem]] " zbog brojnih svjetiljki javne rasvjete
Izgled će donekle promijeniti i osnovna škola Karl Marx , te će mijenom režima nestati i velike pompozne pro režimske priredbe s tematikom upornog veličanja NOB-a i bratstva i jedinstva, te poprimiti jednostavno ime Osnovna Škola Zapruđe.
Ono što će svima tadašnjim klincima čak i danas nedostajati, mala je lokomotiva na kojoj smo se igrali i pokojoj smo se verali kao klinci. Jednog dana bez ikakve obavijesti, a na veliki šok nas tadašnjih klinaca lokomotiva je ispiljena i odnesena u staro željezo.
Na njenom tadašnjem mjestu sada je spomenik poginulim Zapruđancima u domovinskom ratu .
Da je po našemu, ne bi bilo ni rata a ni rezanja " lokasice ". Po spomeniku se današnji klinci malo teže veru…
'''POVIJEST NASELJA ZAPRUĐE od oko [[1990]]. - [[2000]]. godine'''
Devedesete su nam na samom početku donijele samo čisti užas. MUPovi snajperisti na terasi nebodera u Vučetićevom prilazu pri izlasku [[JNA]] iz „Maršalke“ barikade i „ježevi“ na mostu.
Punjenje vreća s pijeskom za grudobrane, svakodnevne uzbune, noći u podrumima koji su glumili „atomska skloništa“, zamračenja, raketiranja i tv program ispunjen samo vijestima i domoljubnim pjesmama.
Dečki iz kvarta odlazili su na bojišta, u strahote rata diljem Lijepe Naše, no nažalost neki se i nisu vratili.
Privatizacijom su mnogi vrativši se sa fronta izgubili posao, pa su tako i neku dućani u kvartu ili promijenili ime ili nestali i pretvorili se u nove salone cipela, kladionice
== Vanjske poveznice ==
| 