Tahiti: razlika između inačica

Nema promjene veličine ,  prije 1 godinu
m
popravak godina
(Uklonjene izmjene suradnika 185.38.178.16 (talk) (HG) (3.1.22))
m (popravak godina)
'''Tahiti''', najveći [[otok]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]].
 
Nalazi se u otočju [[Društveni otoci|Društvenih otoka]] u južnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Po popisu iz [[2002.]]., otok ima 169 674 stanovnika. Najveći grad je [[Papeete]]. Površina otoka iznosi 1048 km².
Otok se sastoji od 2 kružna dijela koja su spojena prevlakom. Oba su vulkanskog podrijetla, a zovu se „Tahiti nui“ (''Veliki Tahiti'') i „Tahiti iti“ (''Mali Tahiti''). Većina stanovništva živi na Velikom Tahitiju. Vegetacija na otoku je gusta tropska. Otok je pogodan za [[poljoprivreda|poljoprivredu]], a okolni ocean je bogat [[riba|ribom]].
 
[[Datoteka:Tahiti - Papeete 1.JPG|mini|desno|250px|Panorama Pepeetea]]
Prvobitno stanovništvo otoka su polinezijski narod [[Tahićani]].
Prvi Europljanin koji je stupio na tlo Tahitija bio je engleski pomorac [[Tobias Furneaux]] [[25. lipnja]] [[1767.]] godine. Najznačajniji [[Europa|europski]] istraživač koji je pisao o Tahitiju bio je [[Louis Antoine de Bougainville]]. Njegovi spisi su u Europi stvorili sliku o Tahitiju kao rajskom otoku na kojem [[ljudi]] žive sretno i jednostavno, neiskvareni civilizacijom. Takve predstave inspirirale su utopijski koncept o "plemenitom divljaku" u europskoj filozofiji, npr. u djelima [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacquesa Rousseaua]]. Otok je posjetio i opisao [[James Cook]] [[1774.]].
[[Tifus]] i velike boginje su krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] gotovo uništile lokalnu populaciju.
Godine [[1880.]]., [[Francuska]] preuzima suverenitet nad Tahitijem, koji je do tada bio pod njezinim protektoratom (od [[1840-ih]]).
 
== Kultura ==
122.354

uređivanja