Inačica od 27. ožujka 2017. u 01:23 (uredi) Ivi104 (razgovor \| doprinosi) (Uklonjene izmjene suradnika 185.38.178.16 (talk) (HG) (3.1.22)) ← Starija izmjena		Inačica od 27. ožujka 2021. u 00:28 (uredi) (ukloni ovu izmjenu) NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) m (popravak godina) Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
'''Tahiti''', najveći [[otok]] u [[Francuska Polinezija\|Francuskoj Polineziji]]. Nalazi se u otočju [[Društveni otoci\|Društvenih otoka]] u južnom [[Tihi ocean\|Tihom oceanu]]. Po popisu iz [[2002.]]., otok ima 169 674 stanovnika. Najveći grad je [[Papeete]]. Površina otoka iznosi 1048 km². Otok se sastoji od 2 kružna dijela koja su spojena prevlakom. Oba su vulkanskog podrijetla, a zovu se „Tahiti nui“ (''Veliki Tahiti'') i „Tahiti iti“ (''Mali Tahiti''). Većina stanovništva živi na Velikom Tahitiju. Vegetacija na otoku je gusta tropska. Otok je pogodan za [[poljoprivreda\|poljoprivredu]], a okolni ocean je bogat [[riba\|ribom]]. [[Datoteka:Tahiti - Papeete 1.JPG\|mini\|desno\|250px\|Panorama Pepeetea]] Prvobitno stanovništvo otoka su polinezijski narod [[Tahićani]]. Prvi Europljanin koji je stupio na tlo Tahitija bio je engleski pomorac [[Tobias Furneaux]] [[25. lipnja]] [[1767.]] godine. Najznačajniji [[Europa\|europski]] istraživač koji je pisao o Tahitiju bio je [[Louis Antoine de Bougainville]]. Njegovi spisi su u Europi stvorili sliku o Tahitiju kao rajskom otoku na kojem [[ljudi]] žive sretno i jednostavno, neiskvareni civilizacijom. Takve predstave inspirirale su utopijski koncept o "plemenitom divljaku" u europskoj filozofiji, npr. u djelima [[Jean-Jacques Rousseau\|Jean-Jacquesa Rousseaua]]. Otok je posjetio i opisao [[James Cook]] [[1774.]]. [[Tifus]] i velike boginje su krajem [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] gotovo uništile lokalnu populaciju. Godine [[1880.]]., [[Francuska]] preuzima suverenitet nad Tahitijem, koji je do tada bio pod njezinim protektoratom (od [[1840-ih]]). == Kultura ==

Tahiti: razlika između inačica

Tahiti (uredi)

Inačica od 27. ožujka 2021. u 00:28