Katarina de' Medici: razlika između inačica

'''Katarina de Medici''' (* [[Firenza]], [[13. travnja]] [[1519.]]. - † [[Blois]], [[5. siječnja]] [[1589.]].), [[Talijani|talijanska]] plemkinja i [[francuska]] kraljica.

Kći je urbinskog vojvode Lorenza II., a godine [[1533.]]. udala se za francuskog kralja [[Henrik II., kralj Francuske|Henrika II.]]. Prvi se put politički jače angažirala kao [[regent]]ica za svoga mlađeg sina [[Karlo IX., kralj Francuske|Karla IX.]]. Kako bi sinu sačuvala krunu, nastojala je u tijeku vjerskih borbi u Francuskoj uspostaviti političku ravnotežu između [[katolici|katolika]] i [[hugenoti|hugenota]], održavajući istodobno dobre odnose sa [[Španjolska|Španjolskom]]. Kad je utjecaj španjolskog protivnika, [[Hugenoti|hugenot]]a admirala [[Gaspard de Coligny|de Colignyja]], na njezina sina prijetio da će poremetiti njezine planove u pitanjima vanjske i unutarnje politike, organizirala je [[1572.]]. godine pokolj hugenota ([[Bartolomejska noć]]).

Katarina de Medici je bila kći [[Urbino|urbinskog]] [[Vojvoda|vojvode]] i vladara [[Republika Firenca|Republike Firence]] - [[Lorenzo II. de' Medici|Lorenza II. Medicija]] ([[1492.]]-[[1519.]]) i [[Francuska|francuske]] [[Aristokracija|plemkinje]] ''Madeleine de La Tour d'Auvergne'' ([[1495.]].-[[1519.]].).<ref>Povijest, sv. IX, Počeci novoga doba (16. stoljeće), str. 359.</ref> Oba roditelja su joj umrla nekoliko nedjelja poslije njenog rođenja (majka 28. travnja, a otac 4. svibnja) Od njih je nasljedila titule kontese d'Auvergne i vojvotkinje Urbina. Odrasla je na [[Medici|medicejskom]] dvoru u Firenci ([[Italija]]).

Udala se za Vojvodu Henrika od Orleana, budućeg kralja [[Francuska|Francuske]] [[Henrik II., kralj Francuske|Henrika II.]] - [[1533.]]. sa samo 14 godina. Kraljica Francuske postala je [[1547.]]. godine. Prvih deset godina, ona i Henrik nisu imali djece, a nakon tog rodila je devetoro djece kao na traci, od kojih su posljednje dvije blizanke (Jeanne i Viktorija) umrle kao novorođenčad. Tri posljednja francuska kralja iz dinastije Valois; [[Franjo II., kralj Francuske|Franjo II.]]([[1559.]].-[[1560.]].), [[Karlo IX., kralj Francuske|Karlo IX.]] ([[1560.]].-[[1575.]].) i [[Henrik III., kralj Francuske|Henrik III.]] ([[1575.]].-[[1589.]].), bili su sinovi Katarine de Medici.

Sva njena djeca, osim Margarete, bila su boležljiva, tako da je ona nakon smrti svoga muža [[1559.]]. četiri godine vladala nominalno kao [[regent]] svog sina [[Karlo IX., kralj Francuske|Karla IX.]] i bila [[de jure]] vladar Francuske, ali se to praktički produžilo do kraja njegove vladavine [[1574.]]. godine.

Nakon čitanja Nostradamusovog almanaha za [[1555.]]., u kome se spominjala opasnost za kraljevsku porodicu, postala je njegov veliki štovatelj. Pozvala ga je u [[Pariz]] da izradi [[horoskop]]e za nju i njenu djecu, i dala mu je položaj kraljevog savjetnika i liječnika.

Za vrijeme vladavine Katarina de Medici, 24. kolovoza [[1572.]]., u Parizu i širom Francuske odigrao se masakr [[hugenoti|hugenota]], poznat kao [[Bartolomejska noć]]. Za njeno doba se smatralo da je Katarina de Medici direktno odgovorna za pokolj. Ona se javno trudila da se distancira od ovog masakra i od vjerskog rata koji je nakon tog nastao. Sve vrijeme na vlasti nastojala je održati autoritet kraljevske vlasti u uvjetima kaosa građanskog rata između [[katolici|katolika]] i [[hugenoti|hugenota]].

Nakon [[1580.]]., kad je na francusko prijestolje stupio njen mlađi sin [[Henrik III., kralj Francuske|Henrik III.]], njen utjecaj na dvorsku politiku je brzo opao.