|
== Povijest==
Prema [[Kina|kineskim]] izvorima, oko [[400.]]. godine osnovan je savez plemena '''Dzut – Dzut''', najvjerojatnije među Ujgurima koje su u Bizantu nazivali [[Ogori]]ma. Ovladali su zemljom [[Huni|hunskog]] plemena '''Sabira''' otkuda se jedna grupa oko [[460.]]. godine pokrenula prema [[Kaspijsko more|Kaspijskom]] i [[Crno more|Crnom moru]]. Tada se i po prvi put pojavljuje ime Avari u europskoj povijesti. Avari se ponovno pojavljuju [[557.]]. godine kada nude pomoć [[Bizant]]u u borbi protiv drugih barbarskih plemena. Car [[Justinijan]] ih plaća za borbu protiv Bugara koji su učestalo upadali u bizantske teritorije. Pošto pobjeđuju [[Bugarska|Bugare]] na rijeci [[Don]]u, prodiru na ušće rijeke [[Dunav]], gdje potčinjavaju sebi Slavene.
'''Bajan''', osnivač avarske države [[567.]]. godine prelazi [[Karpati|Karpate]] i u savezu sa [[Langobardi]]ma uništava [[Gepidi|Gepide]] i zauzima područja istočno od Dunava. Kada su Langobardi napustili [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panoniju]], Avari ostaju jedini gospodari ovog područja i šire svoju vlast prema [[Dalmacija|Dalmaciji]] ali i prema [[Češka|Češkoj]] i prema [[Alpe|Alpama]]. Iako su bilo malobrojni, vrlo brzo su potčinili sva [[Slaveni|slavenska]] plemena koja su se tu našla.
Uz povremene upade u [[Furlanija|Furlaniju]] i u [[Franci|Franačku državu]], Avari su uglavnom najveći problem predstavljali Bizantu, pa su pod Bajanom ovladali bizantskim uporištima u Panoniji, [[Srijemska Mitrovica|Sirmijumom]] i [[Beograd|Singidunumom]], a učestalo su upadali preko starih rimskih putova i u Dalmaciju. Njihov najveći pothvat je bio neuspjeli napad na [[Carigrad]] [[626.]]. godine, u kojem su osim Avara sudjelovali i [[Slaveni]] i Gepidi, nakon čega su odbačeni s velikim gubicima. Porazom kod Carigrada i počinje prestanak njihove moći. Avari se razdjeljuju, ali ipak u Panoniji uspijevaju sačuvati još dva naredna stoljeća svoju moć, sve do [[796.]]. godine kada [[Karlo Veliki]] (vidi: [[Franačko-avarski ratovi]]) ulazi u Panoniju i uništava Avare, koji poslije toga i zauvijek nestaju.
== Ustroj ==
Avari su bili organizirani po rodovima i plemenima na čijem su se čelu nalazili '''tarhani'''. Na čelu više rodova i plemena se nalazio '''kagan''', a u ratnim pohodima pored njega je postojao još i '''jugur''', kao prvi zapovjednik. Avari su imali brze konje i bili su odlični jahači, što im je i omogućilo nadmoć nad brojčano jačim Slavenima. Bitke su vodili uglavnom na otvorenim prostorima, a gradili su i velike logore, utvrđene zemljanim nasipima iz kojih su mogli vršiti ispade na sve strane. Kada su im se oko [[570.]]. godine pridružili Bugari i Huni, mogli su imati oko 50 tisuća.
== Odnosi Avara i Hrvata ==
|
