Katoličanstvo u Hrvata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 8:
[[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[bizant]]ski i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje.
 
Prve dodire sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]] imali su već [[641.]]. godine, kad su primili papina izaslanika [[opat Martin|opata Martina]] koji je došao od njih otkupiti kršćansko roblje i kosti [[mučenik]]a. O [[Pokrštenje Hrvata|pokrštenju Hrvata]] nema puno podataka, ali se zna da je ono teklo mirno i slobodno između 7. i početka 9. stoljeća. Bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] (913.-959.) u svom djelu "''O upravljanju carstvom''" bilježi kako je bizantinski car [[Heraklije]] ([[610.]].-[[641.]].), za čijeg su vladanja Hrvati zaposjeli krajeve između Drave i Jadranskoga mora, "poslao i doveo iz Rima svećenike, od kojih je učinio nadbiskupa, biskupa, svećenike i đakone, i pokrstio Hrvate". Povijesni izvori spominju i [[Pokrštenje Hrvata|pokrštavanje narodnih vođa]] knezova: ([[Porga|Porge]], [[Porin (vojskovođa)|Porin]]a, [[Vojnomir]]a, [[Višeslav]]a, [[Borna|Borne]]) u [[Nin]]u, [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]] i ostalih.
 
U 9. stoljeću [[Hrvati]] su već uključeni u veliku europsku kršćansku zajednicu. Njihovi vladari [[Mislav]] (oko [[839.]].), [[Trpimir]] ([[852.]].) i drugi grade crkve i podižu samostane. Već godine 879. hrvatski vladar [[Branimir]], koji je stolovao u Ninu, pisao je papi [[Ivan VIII., papa|Ivanu VIII.]] te mu obećava vjernost i poslušnost. [[Papa]] Ivan VIII. odgovara pismom od 7. lipnja [[879.]]. i kaže da je slavio misu na grobu [[sveti Petar|sv. Petra]] i tom prilikom zazvao Božji blagoslov na Branimirovu zemlju i njegov narod. Također je sačuvano dragocjeno dopisivanje između pape [[Ivan X.|Ivana X.]] (914-928.) i hrvatskog vladara [[Tomislav]]a povodom prve splitske [[sinoda|sinode]] ([[925.]].) u kojem se po prvi put u međunarodnim dokumentima nalazi spomen jednog hrvatskog kralja. Hrvatskog kralja [[Zvonimir]]a krunio je [[Gebizon]], [[papinski legat|legat]] pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]], godine [[1075.]] U to vrijeme raskola između Zapadne i Istočne Crkve, Zvonimir također obećava papi vjernost i obvezuje se da će u svom kraljevstvu provoditi crkvenu reformu, štititi udovice i brinuti se za pravednost "da jaki ne potlače slaboga". U doba hrvatskog kraljevstva s narodnim vladarima među Hrvatima su djelovali [[benediktinci]], koji su ostavili neizbrisiv pečat na području crkvenoga, kulturnoga, a i državnoga života toga doba.
 
=== Srednji vijek ===