Hazari: razlika između inačica

Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na [[judaizam]] (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s [[Bizant]]skim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv [[Arapi|Arapa]]. S Arapima su [[arapsko-hazarski ratovi|ratovali]] od 642. do 799., uz dva glavna velika rata, Prvi arapsko-kazarski rat 642.-652. i Drugi arapsko-kazarski rat 722.-737. godine, te brojne male prepade i izolirane sukobe.<ref>Brook, Kevin Alan (2006). The Jews of Khazaria, Second Edition. Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. {{ISBN|978-0-7425-4982-1}}., str. 126–127.</ref> Godine [[965.]]. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.