|
[[Datoteka:Andrea Mantegna 087.jpg|mini|200px|lijevo|Marko Evanđelist]]
'''Evanđelje po Marku''' ili '''Markovo Evanđelje''' je religijska je [[knjiga]], dio [[Novi zavjet|Novoga Zavjeta]]. Kratica je (Mk). Tradicionalno se pripisuje [[Sveti Marko, apostol|sv. Marku]] i najkraće je od 4četiriju kanonskakanonskih evanđelja.
Riječ je o tzv. sinoptičkom Evanđelju, a smatra se da je služioslužilo kao predložak za ostala dva sinoptička evanđelja ([[evanđelje po Mateju]] i [[evanđelje po Luki]]).
Markovo Evanđelje vjerojatno je [[1|prvo]] napisano Evanđelje. Mnogi kršćani drže da ga je napisao [[Sveti Marko, apostol|sv. Marko]], najvjerojatnije u [[Rim]]u oko [[60.]] – [[70.]] g. Nekad se smatralo da je napisano nakon evanđelja po Mateju, što je razlog da se u [[Biblija]]ma nalazi poslije njega.
Markov stil, način pisanja vrlo je vrlo jednostavan, živ i privlačan, sliči pučkom pripovijedanju. Prvotno je napisano za [[rim]]sku [[Kršćanstvo|kršćansku]] zajednicu.
U tom Evanđelju, zapisano je propovijedanje [[apostol]]a [[Sveti Petar|Petra]] u Rimu. Marko je tako sastavio svoje Evanđelje, da njegovi čitatelji mogu u [[Isus|Isusu Kristu]] prepoznati [[Bog Otac|Božjeg]] Sina, osobito iz onogoonoga što je Isus činio: Priprava za javno djelovanje, djelovanje u [[Galileja|Galileji]], u [[Jeruzalem]]u, muka, smrt i [[uskrsnuće]].
U katoličkoj crkviCrkvi, do nove liturgijske obnove, čitalo se u [[nedjelja]]ma poslije [[Duhovi (blagdan)|Duhova]] samo u [[3|tri]] nedjelje, dok [[Evanđelje po Mateju|Matejevo]] u [[20.]] nedjelja, [[Evanđelje po Luki|Lukino]] u [[16.]], [[Evanđelje po Ivanu|Ivanovo]] u [[12.]] Danas se u godini B čita Markovo Evanđelje, i u svagdanjim čitanjima od [[1]]. do [[9]]. tjedna kroz godinu.
To je bibličare potaklo, da postupno otkrivaju veliko bogatstvo i evanđeoske poruke, što nam ovo najmanje Evanđelje pruža.
[[Slika:Relationship_between_synoptic_gospels_HR.png|thumb|left|250px|Odnosi između tekstovima evanđelja po Marku, Luki i Mateju]]
| 