|
[[Datoteka:KrapinaLubanja -neandertalskog Hruskovo 01pračovjeka.jpg|mini|RekonstrukcijaLubanja obitelji krapinskogneandertalskog pračovjeka naiz Hušnjakovunalazišta brijegukod uKrapine. [[Krapina|KrapiniHrvatski prirodoslovni muzej]] u Zagrebu: ''lubanja C''.]]
[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 02.jpg|mini|Netočna rekonstrukcija [[neandertalac|neandertalca]].]]
[[Datoteka:Hušnjakov brijeg.jpg|mini|Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu tijekom istraživanja.]]
[[Datoteka:Lubanja neandertalskog pračovjeka.jpg|mini|lijevo|Lubanja neandertalskog pračovjeka (''lubanja C''), [[Hrvatski prirodoslovni muzej]] u Zagrebu.]]
'''Krapinski pračovjek''' je popularni naziv za zbirkupraljude fosilnihiz ostatakavrste pračovjeka[[neandertalci|neandertalaca]] izčiji su fosilni ostatci pronađeni u špilješpilji na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] krajpored [[krapina|Krapine]]. Zbirka je prikupljena pri iskapanjima koja je vodio [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] 1899–1905. Jedna je od najvećih zbirki [[neandertalci|neandertalaca]] uopće, pa može poslužitisluži za proučavanje biološke varijabilnosti populacije praljudi. Sadrži gotovo 900 kostiju sedamdesetak pojedinaca, životne dobi između 3 i 27 godina. Nađeni su gotovo svi dijelovi kostura, ali znatno razlomljenih kostiju. Nema sustavno pokopanih pojedinaca, cjelovito sačuvanih lubanja, ni čitavih dugih kostiju. To, kao i tragovi struganja i rezanja na pojedinim kostima, navelo je rane istraživače na pretpostavku da je krapinski pračovjek bio [[ljudožder]]. Novija su istraživanja pokazala da takva oštećenja mogu nastati i kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije, no pitanje kanibalizma i danas je predmet znanstvenih rasprava. Uz ostatke krapinskoga pračovjeka pronađeno je mnoštvo kostiju izumrlih vrsta životinja, ([[špiljski medvjed|špiljskog medvjed]]<nowiki/>a, pragovedopragoveda, [[mamut|mamuta]], [[vuk|vuka]], MerckovMerckovog nosorognosoroga, [[svizac|svisca]] i dr.)drugih, te oko 300 izrađevinauradaka od cijepanogakalanoga kamena (batićipoput batića, strugala, šiljcišiljaka, grebala, noževinoževa, pile,pila svrdla)i svrdala kojekoji pripadaju arheološkom razdoblju srednjega paleolitika, odnosno moustérienskoj tehnologiji ([[moustérienMoustérien|moustérienskoj]]) tehnologiji. Nađeni su i tragovi ognjišta i opaljene kosti, što znači da se krapinski pračovjek već služio vatrom. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 130 .000 godina.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33743 krapinski pračovjek]</ref>
Velik dio ostataka s Hušnjakova nalazi se u [[Muzej krapinskih neandertalaca|Muzeju krapinskih neandertalaca]], pored nalazišta u Krapini.
Istraživanja [[paleolitik|paleolotičkih]] nalazišta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i priča o krapinskim praljudima, započinju 23. kolovoza [[1899.]] godine kada je [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] na poziv fra. Dominika Antolkovića posjetio nalazište na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] u [[Krapina|Krapini]] kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronađeni. Naime, uslijed iskopavanja pijeska koje se vršilo na spomenutom brdu, radnici su pronašli fragmente kostiju. ▼
Tijekom istraživanja, otkrivene su četiri zone odjeljene prema [[fauna|faunističkim]] nalazima: ▼▲[[Datoteka:Hušnjakov brijeg.jpg|mini|Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu tijekom istraživanja.]]Istraživanja [[paleolitik|paleolotičkih]] nalazišta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i priča o krapinskim praljudima, započinju 23. kolovoza [[1899.]] godine kada je [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] na poziv fra. Dominika Antolkovića posjetio nalazište na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] u [[Krapina|Krapini]] kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronađeni . Naime,tijekom uslijed iskopavanjaiskapanja pijeska koje se vršilo na spomenutom brdu, radnici su pronašli fragmente kostiju.
▲Tijekom istraživanja, otkriveneOtkrivene su četiri zone odjeljene prema [[fauna|faunističkim]] nalazima:
# ''Castor fiber'' ([[europski dabar]])
# ''Homo sapiens'' ([[čovjek]])
# ''Rhinocerus merckii'' ([[nosorog]])
# ''Ursus spelaeus'' ([[špiljski medvjed]])
Starost krapinskog pračovjeka procjenjuje se na 130.000 godina. Tokom iskapanja [[1905.]] godine jeizuzeto prikupljenoje više od 5 .000 predmeta (kosti pračovjeka i faune, artefakti)nalaza, od čega su 874 ostatka ljudskog porijekla , a ostali kosti životinja i artefakti. Artefakti su pripadali [[Moustérien|musterijanskoj kulturi ]]. Također su pronađeni i ostaci ognjišta, po čemu možemose može zaključiti da je krapinski pračovjek poznavao vatru. ▼
Starost krapinskog pračovjeka procjenjuje se na 100 000 godina.
▲Tokom iskapanja [[1905.]] godine je prikupljeno više od 5 000 predmeta (kosti pračovjeka i faune, artefakti), od čega su 874 ostatka ljudskog porijekla. Artefakti su pripadali [[Moustérien|musterijanskoj kulturi]]. Također su pronađeni i ostaci ognjišta, po čemu možemo zaključiti da je krapinski pračovjek poznavao vatru.
==Odlike==
{{Izvor}}
[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 02.jpg|mini|Rani pokušaj rekonstrukcije izgleda [[neandertalac|neandertalca]].]][[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|mini|Rekonstrukcija obitelji krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu brijegu u [[Krapina|Krapini]].]]
Važno je napomenuti da detaljnomDetaljnom analizom i usporedbom ostataka pračovjeka koji su pronađenipronađenih u spiljišpilji dokazano je kako su spiljušpilju istovremeno nastanjivale dvije rase. Obje rase pripadale su istoj vrsti neandertalaca , ali su se razlikovale po građi tijela i ličnoj fizonomiji lica. Kramberger ih je podijelio na višu i nižu rasu. Viši tip je imao odozgo plosnatu glavu, dugačku lubanju, produljeno lice i udove, niži je bio robustnije građe, kraćih udova, zdepastog tjela, oble lubanje i širokog lica . Najočuvanija lubanja je lubanja C koja se nalazi u mnogim svjetskim udžbenicima. Dragutin Gorjanović-Kramberger prvi je paleontolog i paleoantropolog koji je upotrijebio rendgen za proučavanje fosilnih ostataka kostiju. ▼
OnoRekonstrukcija naizgleda što treba posebno skrenuti pažnju jest način na koji[[neandertalac|neandertalaca]] je nalazište rekonstruirano za potrebe javnog izlaganja . Rekonstrukcija [[neandertalac|neandertalaca]] je načinjena prema predrasudama koje su u ono vrijeme vladale o praljudima . Prikazivalo– prikazivalo ih se kao priglupa i defektna bića . To je potpuno krivo. [[neandertalac|Neandertalci]] su , međutim, bili na vrlo visokom stupnju razvoja, sposobni izrađivati sofisticirana oruđa, brinuli su za bolesne, pokapali svoje mrtve, imali su neku vrstu jezika, tea postoje i naznake [[religija|religioznosti]]. ▼Krapinski pračovjek bavio se lovom i sakupljanjem šumskih plodova.
▲Važno je napomenuti da detaljnom analizom i usporedbom ostataka pračovjeka koji su pronađeni u spilji dokazano je kako su spilju istovremeno nastanjivale dvije rase. Obje rase pripadale su istoj vrsti neandertalaca ali su se razlikovale po građi tijela i ličnoj fizonomiji. Kramberger ih je podijelio na višu i nižu rasu. Viši tip je imao odozgo plosnatu glavu, dugačku lubanju, produljeno lice i udove, niži je bio robustnije građe, kraćih udova, zdepastog tjela, oble lubanje i širokog lica.
Za krapinskog pračovjeka, iako je pripadao vrsti neandertalaca, ne možemomože se tvrditi da je živio na isti način tj. imao istu kulturu života kao i ostali pripadnici te vrste kojiu su nastanjivali drugedrugim dijelovedijelovima svijeta. S obzirom na brojne kosti pračovjeka koje su pronađene razbacane po spiljišpilji zajedno s kostima životinja pretpostavlja se da nisu sahranjivali pokojnike i poznavali sakralno. MožemoMoguće zaključitije da su bili jednostavna bića koja su smrt bližnjeg poistovjećivalipoistovjećivala sa smrću bilo koje životinje. Bavili su se lovom i sakupljanjem šumskih plodova. Neki podupiru teoriju su bili kanibali, no glavni argument protivnika te teorije je visok stupanj ljudskih odnosa postignut u zajednici te skrb za pripadnike zajednice. ▼▲Ono na što treba posebno skrenuti pažnju jest način na koji je nalazište rekonstruirano za potrebe javnog izlaganja. Rekonstrukcija [[neandertalac|neandertalaca]] je načinjena prema predrasudama koje su u ono vrijeme vladale o praljudima. Prikazivalo ih se kao priglupa i defektna bića. To je potpuno krivo. [[neandertalac|Neandertalci]] su bili na vrlo visokom stupnju razvoja, sposobni izrađivati sofisticirana oruđa, brinuli su za bolesne, pokapali svoje mrtve, imali su neku vrstu jezika, te postoje naznake [[religija|religioznosti]].
▲Za krapinskog pračovjeka, iako je pripadao vrsti neandertalaca, ne možemo tvrditi da je živio na isti način tj. imao istu kulturu života kao i ostali pripadnici te vrste koji su nastanjivali druge dijelove svijeta. S obzirom na brojne kosti pračovjeka koje su pronađene razbacane po spilji zajedno s kostima životinja pretpostavlja se da nisu sahranjivali pokojnike i poznavali sakralno. Možemo zaključiti da su bili jednostavna bića koja su smrt bližnjeg poistovjećivali sa smrću bilo koje životinje.
Znanstvenici još uvijek oštro polemiziraju o načinu na koji je krapinski pračovjek nestao. Neki podupiru teoriju da je bio kanibal, no glavni argument protivnika te teorije je visok stupanj ljudskih odnosa postignut u zajednici, te skrb za pripadnike te zajednice.
Znanstvenici i dalje polemiziraju o načinu na koji je krapinski pračovjek nestao.
Velik dio ostataka s Hušnjakova nalazi se u Muzeju evolucije u Krapini, a upravo je u izgradnji novi muzejski kompleks, suvremenog dizajna u obliku školjke.
Najočuvanija lubanja je lubanja C koja se nalazi u mnogim udžbenicima diljem svijeta.
Dragutin Gorjanović-Kramberger prvi je paleontolog i paleoantropolog koji je upotrijebio rendgen za proučavanje fosilnih ostataka kostiju.
== Izvori ==
* KARAVANIĆ, IVOR. ''Život neandertalaca''. Zagreb: Školska knjiga, 2004.
{{izvori}}
== Litertura ==
* {{Citiranje knjige|title=Život neandertalaca|author=Ivor Karavanić|date=2004.|publisher=Školska knjiga|location=Zagreb}}
==Povezani članci==
{{commonscat|Homo neanderthalensis finding site in Krapina}}
* [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]]
* [[Muzej krapinskih neandertalaca]]
* [[Hrvatska prije Hrvata]]
| 