Kościuszkov ustanak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Pobuna: pravopis
Redak 11:
[[Datoteka:Bitwa_pod_Raclawicami.jpg|mini|200px|''Bitka na Raclavicama'', [[4. travnja]] [[1794.]], Jan Matejko ]]
Rusi su [[17. travnja]] pokušali uhititi one koji su podržavali ustanak. Pokušali su i razoružati poljski garnizon u Varšavi zauzimanjem arsenala, ali to je dovelo do pobune protiv ruskog garnizona u Varšavi. Pobunu je predvodio Jan Kilinski, a poljski kralj [[Stanislav II.]] August je bio neodlučan. Pobuna u Varšavi imala je uspjeha zbog nesposobnosti ruskog zapovjednika u Varšavi i zbog toga što je bio [[Veliki četvrtak]], kad su ruski vojnici izašli u crkve u gradu i nisu nosili oružje. Osim toga civili su aktivno sudjelovali u pobuni. Nakon dva dana teških sukoba u Varšavi Rusi su od ukupno 6.000 vojnika u Varšavi izgubili 2.000 do 4.000 vojnika. Morali su se povući iz Varšave. Uspjela je i slična pobuna u Vilniusu [[22. travnja]] , a ubrzo su se oslobađali i drugi gradovi.
Košćuško je [[7. svibnja]] [[1794.]] izdao Proklamaciju iz Polaneca, kojom je djelomično ukinuo [[kmetstvo]] i proglasio građanske slobode seljaka i način zaštite od zloupotreba od strane šljahte. Međutim novi zakon nikad nije bio potpuno primjenjenprimijenjen, jer ga je plemstvo ([[šljahta]]) bojkotiralo. Ipak, proklamacija je privukla mnoge seljake u redove revolucionara. Po prvi put u povijesti seljaci su se službeno smatrali dijelom poljske nacije.
Strateška situacija je postala mnogo gora za Poljake u svibnju. Pruska vojska je 10. svibnja prešla granicu i pridružila se Rusiji u borbi protiv ustanika. Rusko-pruske snage su 6. i 8. lipnja pobijedili poljske snage u dvije bitke. Poljaci su se povukli prema Varšavi i počeli su da utvrđuju grad. Pruska vojska je 15. lipnja zauzela Krakov, ali ruske snage bile poražene u nizu manjih okršaja oko Varšave, pa su Poljaci uspjeli okončati utvrđivanje Varšave. Rusko-pruske snage su neuspješno opsjedale Varšavu [[22. srpnja]]. Uslijedio je 20. kolovoza ustanak u Velikoj Poljskoj , pa je pruska vojska morala povući iz okoline Varšave. Varšava je početkom rujna bila oslobođena opsade.
Sukobi u drugim krajevima završili su promjenjivim ishodima. Rusi su ugušili ustanak u Litvi, Vilnius je kapitulirao 12. kolovoza . Ustanak u Velikoj Poljskoj je bio mnogo uspješniji. Poljske snage je tu predvodio [[Jan Henrik Dombrovski]] . Zauzeli su Bydgoszcz [[2. listopada]] i ušli su u [[Pomorje]]. Zahvaljujući mobilnosti svojih snaga Poljaci su izbjegli opkoljavanje od strane Prusa. Osim toga prekidali su pruske linije opskrbe, pa su prisilili prusku vojsku na povlačenje iz središnje Poljske.