Sveti Jeronim: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5743955 suradnika 31.147.7.0 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
m wikipoveznice u godinama |
||
Redak 23:
[[Datoteka:Varaždin - statue near Old Town.JPG|200px|mini|desno|Kip sv. Jeronima u [[Varaždin]]u.]]
[[Datoteka:Josip Bedeković; Knjiga o sv. Jeronimu.JPG|200px|desno|mini|Knjiga o Svetom Jeronimu objavljena 2017. godine]]
'''Sveti Jeronim''' ([[grčki|grč.]]: ''Εὐσέβιος Σωφρόνιος Ἱερόνυμος'', [[latinski|lat.]]: ''Eusebius Sophronius Hieronymus''; [[Stridon]], ''oko'' [[347.]]
Rođen je u Stridonu čija ubikacija još nije poznata. Etnolog S. Nakićenović u svojoj nedovršenoj knjizi "Kninska krajina" iz 1926. godine piše da se Stridon nalazio u kninskom kraju, blizu sela Strmica koje i danas administrativno pripada Gradu Kninu.<ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>
Redak 43:
=== Putovanja ===
Napustio je [[Rim]] i putovao u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Jedno se vrijeme zadržao u [[Trier]]u, zatim se vratio na jug u [[Akvileja|Akvileju]], gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučava [[Biblija|Bibliju]]. No kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te pošao na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U [[Antiohija|Antiohiji]] još je više produbio svoje biblijske nauke i usavrši se u [[hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]]. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola, vratio se u Antiohiju. Mjesni [[biskup]] Paulin zaredio ga je za [[svećenik]]a, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kuda želi. Od [[380.]]
=== Prijevod Biblije ===
Redak 53:
Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u [[Betlehem]], gdje je osnovao jedan muški [[samostan]], koji je sam vodio. I sada mu još ostalo preko 30 godina plodnoga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim [[knjiga]]ma. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva [[povijest|povijesnih]] i [[arheologija|arheoloških]] podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocijenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su, jer su se sa svih strana [[svijet]]a mnogi k njemu obraćali za savjet.
Posljednje su Jeronimove godine bile u sjeni mnogih patnja. Zdravlje mu se pogoršalo, a počeo ga sve više ostavljati i vid. Iscrpljen, slijep i osamljen, Jeronim je nakon tolikih borbi što ih je vodio cijeli život, umro [[30. rujna]] [[420.]]
== Izvori ==
|