Ponos i predrasude: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
 
'''''Ponos i predrasude''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Pride and Prejudice'') [[roman]] je [[Jane Austen]], jedne od najpopularnijih britanskih [[književnik|spisateljica]], izdan [[28. siječnja]] [[1813.]] U središtu radnje je [[obitelj]] Bennet s petero kćeri koju njihova majka, gđa Bennet, u što kraćem [[vrijeme (fizika)|vremenu]] želi dobro i bogato udati.
 
== Društveni kontekst ==
U doba engleskog [[Romantizam|romantizma]] dolazi do uspona romana kao književne vrste, ali i [[Viktorijansko doba|viktorijanskog]] [[Feminizam|feminizma]].
 
* 1740. ''Pamela'' engleskog književnika [[Samuel Richardson|Samuela Richardsona]] priča je o služavki koja se uspinje u društvu. Mnogi je smatraju ranim primjerom društvenog romana.
* 1847. ''[[Jane Eyre]]'', spisateljice [[Charlotte Brontë]], iznosi kritiku [[Viktorijansko doba|viktorijanskih]] klasnih podjela i predrasuda te ograničavajućih očekivanja od žena.
* 1847. - 1848. U ''Sajmu taštine'' engleski romanopisac [[William Makepeace Thackeray]] uz pomoć lika Becky Sharp satirizira dvoličnost i neiskrenost društvenog života.
* 1905. Američki društveni roman ''Kuća veselja'' autorice [[Edith Wharton]] opisuje društvena, ekonomska i moralna ograničenja nametnuta ženama.
 
U Engleskoj se krajem 18. stoljeća pojavila nova književna vrsta - društveni roman, koji se udaljio od naglašavanja [[Osjećaji|emocija]] i maštarija koje je obilježavalo romantizam. Naglasak je radije stavljan na uvjerenja, ponašanja određenih skupina ljudi i društvene strukture. Tim su romanima često dominirale žene - i kao spisateljice i kao junakinje - a upravo su zbog toga katkad pogrešno odbacivani kao trivijalni.
 
Romani [[Jane Austen]] najbolji su primjeri takve književnosti. U njima su blago satirizirana pravila ponašanja engleskoga ruralnog plemstva i ismijava se prenaglašeno dramatiziranje gotskog romantizma. Austen ističe vulgarnosti i nerazumnosti viših engleskih klasa: važnost položaja, stigmu društvene inferiornosti i sustav pokroviteljstva posjetima i sveopćem ogovaranju.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Velike ideje književnosti|chapter=Za što živimo nego radi zabave naših susjeda i da se mi smijemo njima kad za to dođe red?|editor=Jelena Lončarić|publisher=Školska knjiga}}</ref><blockquote>"Za što živimo nego radi zabave naših susjeda i da se mi smijemo njima kad za to dođe red?" - ''Ponos i Predrasude'', 1813.<ref name=":0" /></blockquote>
 
== Sadržaj ==
{{Otkrivanje radnje}}
GđaGospodin i gospodingospođa Bennet roditelji su pet neudanih kćeri: Jane, Elizabeth, Mary, Kitty i Lydije. Gđa Bennet usto je i opsjednuta mišljuidejom kako će što bolje udati kćeri jer će nakon suprugove [[smrt|smrti]] njihova kuća pripasti Collinsu, njihovom daljnjem rođaku.
Kada se na obližnje imanje doseli bogati gospodin Bingley sa svojom sestrom, prijateljem, bogatim aristokratom, [[Fitzwilliam Darcy|Fitzwilliamom Darcyem]], te drugom udanom sestrom, gđom. Hurst i njezinomnjezinim suprugom. Na javnom balu Bingley se čini očaran Jane, dok Darcy u razgovoru s njim odbije [[ples|plesati]] s Elizabeth smatrajući je nedovoljno lijepom naprama Jane. [[Elizabeth Bennet]] (Lizzy) slučajno biva svjedokinjom tog razgovora, te Bennetovi automatski počinju Darcya smatrati ponosnim.
 
Nakon bala, Jane prima pismo od gđice Bingley u kojoj je pozvana na njihovo imanje, u [[Netherfield]]. PutemGospođa Bennet je bila domišljata te proračunato poslala Jane da ide na konju, a ne u kočiji računajući s kišovitim vremenom. Slijedom toga, Jane se od puta [[bolest|razboli]], te Lizzy dođe na [[imanje]] na njezin poziv. Lizzy dobije priliku bolje upoznati članove obitelji Bingley, ali i njihova prijatelja Darcyja. S njim upada u rasprave, čak na temu shvaćanja obrazovane žene. Lizzy ubrzo shvati da se Darcyjevo mišljenje o svemu uvelike cijeni. Dok se ona sve više uvjerava u njegovu oholost, on se istodobno sve više zaljubljuje u nju.
U isto vrijeme k Bennetovima dolazi i gospodin Collins, [[svećenik]] i nasljednik kuće koji želi oženiti jednu od sestara. Kada zaprosi Lizzy ona ga odbije, što izazove njezinu svađu s majkom. Collins se tada zaruči s Charlotte Lucas, Lizzynom prijateljicom.
U [[selo]] dolazi i [[vojska]], a Lizzy posebno udvara Wickham, koji joj ispriča da poznaje Darcya otprije, odnosno da je Darcy napravio veliku pogrešku poslije očeve smrti koja je završila raskidom njihova [[prijateljstvo|prijateljstva]].
Na Janeino zaprepaštenje, Bingley odlazi u [[London]], te Jane također odlazi u [[grad]], k rođacima.
 
U isto vrijeme k Bennetovima dolazi i gospodin Collins, [[svećenik]] i nasljednik kuće koji želi oženiti jednu od sestara. Kada zaprosi Lizzy, ona ga odbije, što izazove njezinu svađu s majkom. Majka, naime, smatra da Lizzy neće dobiti bolju priliku od Collinsa koji uživa pokroviteljstvo velikašice Catherine de Bourgh, Darcyjeve tete. Collins se tada zaruči s Charlotte Lucas, Lizzynom najboljom prijateljicom.
Lizzy odlazi k Charlotte, a Collins ih odvodi k ledi Catherine de Bourgh koja je njihova zaštitnica. Tamo sreće Darcya, koji je nakon nekog vremena zaprosi. Ona ga odbije, optuživši ga za Janeinu i Wickhamovu nesreću. Nešto kasnije on joj daje [[pismo (poruka)|pismo]] u kome objašnjava da nije kriv ni za jedno.
 
U [[selo]] dolazi i [[vojska]] kojom su Lizzyne najmlađe sestre, Kitty (16) i Lydia (15), posebno očarane. Lizzy se posebno udvara Wickham, koji joj ispriča da poznaje Darcya otprije jer su zajedno živjeli na istom imanju, ali različitog društvenog statusa. Spominje da je Darcy napravio veliku pogrešku poslije očeve smrti koja je završila raskidom njihova [[prijateljstvo|prijateljstva]]. Bingley organizira privatan bal na kojem Darcy pleše samo s Lizzy koja mu daje do znanja da je otkrila da zna za njegovu prošlost s Wickhamom. Naime, Wickham se na balu nije pojavio kako bi izbjegao neugodan susret s Darcyjem.
Kasnije, provodeći praznike kod tetke i tetka - Gardinerovih, zajedno s njima odlazi na [[Pemberley]], Darcyevo imanje, misleći da on nije na imanju, no vidi ga s njegovom sestrom Georgianom. Kada se ona i Darcy konačno počinju zbližavati, stigne vijest o Lydijinom bijegu s Wickhamom. Lizzy se vraća kući, a ubrzo dolaze i Wickham i Lydia vjenčani. Lydia slučajno izda sestri da ih je Darcy našao i bio svjedok na njihovom vjenčanju.
 
Na Janeino zaprepaštenje, Bingley odlazi u [[London]], te Jane također odlazi u [[grad]], k rođacima. Nada se ponovnom susretu s njim, ali to se ne dogodi, a njegove sestre joj jasno dadu do znanja da nisu zainteresirane za njezino prijateljstvo.
K Bennetovima nakon Lydijina i Wickhamova odlaska dolazi ledi Catherine, tražeći od Lizzy da se odrekne svoje [[ljubav|ljubavi]] prema Darcyu koju je otkrila, no Lizzy to odbije. Ledi de Bourgh odlazi k Darcyu i otkrije mu da ga Elizabeth voli. Nakon toga i Bingley se vraća u Netherfield, te zaprosi Jane, a Darcy Elizabeth. [[Knjiga]] završava njihovim [[vjenčanje|vjenčanjima]].
 
Lizzy odlazi k Charlotte da pravi društvo njoj i svom rođaku. Collins ih odvodi k ledi Catherine de Bourgh koja je njegova pokroviteljica. Tamo sreće Darcya, koji je nakon nekog vremena zaprosi. Spominje da osjeća žarku strast prema njoj, čak protiv svog boljeg razuma i spoznaji o nejednakost statusa. Lizzy ga odbije, optuživši ga za Janeinu i Wickhamovu nesreću. Nešto kasnije on joj piše [[pismo (poruka)|pismo]] u kojem iznosi svoje stajalište oko pojedinih događaja. Razjašnjava da je Janeino ponašanje protumačio kao ravnodušno u usporedbi s Bingleyjevom naklonošću te da su članovi njezine obitelji odavali dojam da je za njih to brak iz čiste koristi. Nadalje tvrdi da je Wickham bio raskalašen čovjek koji je imao probleme s kockom. Čak je zaveo Darcyevu tada šesnaestogodišnju sestru nadajući se njezinom mirazu i nasljedstvu. Darcy ga je nakon svega razbaštinio i prekinuo svaki kontakt.
 
Lizzyna najmlađa sestra Lydia prima poziv da se pridruži vojnicima u Brightonu. Kasnije, Lizzy, provodeći praznike kod tetke i tetka - Gardinerovih, zajedno s njima odlazi na [[Pemberley]], Darcyevo imanje, misleći da on nije na imanju,. noNo vidi ga s njegovom sestrom Georgianom. Kada se ona i Darcy konačno počinju zbližavati, stigne vijest o Lydijinom bijegu s Wickhamom. To je bio veliki skandal za obitelj Bennet koja se strahovala da je time ugrožena budućnost svake preostale kćeri. Lizzy se vraća kući, a ubrzo dolaze i Wickham i Lydia vjenčani. Lydia slučajno izda sestri da ih je Darcy našao i bio svjedok na njihovom vjenčanju. To uvjeri Lizzy da je Darcy krajnje dostojan partner za nju.
 
K Bennetovima nakon Lydijina i Wickhamova odlaska dolazi ledi Catherine de Bourgh, tražeći od Lizzy da se odrekne svoje [[ljubav|ljubavi]] prema Darcyu koju je otkrila, no Lizzy to odbije. Ledi de Bourgh odlazi k Darcyu i otkrije mu da ga Elizabeth voli. Nakon toga i Bingley se vraća u Netherfield, te zaprosi Jane, a Darcy Elizabeth. [[Knjiga]] završava njihovim [[vjenčanje|vjenčanjima]].
 
Suptilnom duhovitošću i ironijom, Austen jasno pokazuje da dobro podrijetlo nije nužno jednako što i dobro ponašanje (iako dobro ponašanje može upućivati na visoka moralna mjerila). Premda svijet navedenog romana možda djeluje suženo, ipak vješto preispituje pravila ponašanja i moralnost svojega vremena.<ref name=":0" />
 
== Adaptacije ==
Line 32 ⟶ 49:
* http://www.janeausten.co.uk/
 
== Izvori ==
 
[[Kategorija: Britanska književnost]]