Razlika između inačica stranice »Rudolf Steiner«

Dodana 1.233 bajta ,  prije 1 mjesec
dodana infokutija
m (→‎Vanjske poveznice: brisanje nepotrebnog zakomentiranog teksta)
(dodana infokutija)
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
 
{{Znanstvenik
[[Datoteka:Steiner um 1905.jpg|mini|Rudolf Steiner oko 1905. godine]]
| ime = Rudolf Steiner
| slika = Steiner um 1905.jpg
| slika_širina =
| naslov = Rudolf Steiner oko 1905. godine
| datum_rođenja = 25. ili [[27. veljače]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> [[1861.]]
| mjesto_rođenja = [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti = [[30. ožujka]] [[1925.]]
| mjesto_smrti = [[Dornach]], [[Švicarska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Austrijanci|austrijanac]]
| etnicitet =
| polje = [[metafizika]], [[epistemologija]], [[ezoterija]], [[kršćanstvo]], [[filozofija]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor = [[Karl Julius Schröer]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[antropozofija]], [[biodinamička poljoprivreda]], [[euritmija]], [[antropozofija]], [[Waldorfska pedagogija]],
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
 
'''Rudolf Steiner''' ([[Donji Kraljevec]], 25. ili [[27. veljače]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> [[1861.]] - [[Dornach]], [[Švicarska]], [[30. ožujka]] [[1925.]]), austrijski filozof, odgajatelj, [[pisac]], [[ezoterija|ezoterik]], i glavni utemeljitelj [[antropozofija|antropozofije]].
 
Premda je studirao na tehničkom fakultetu doktorski rad je položio iz [[filozofija|filozofije]] koja ga je osobno najviše zanimala. On je od svoje mladosti bio zaokupljen otkrivanjem istine pomoću filozofije. Njegova doktorska disertacija nosila je naziv ''Osnovni problem spoznajne teorije s osobitim osvrtom na Fichteovu teoriju znanosti.'' Promoviran je za doktora filozofije [[1891.]] u [[Rostock]]u. Godine [[1892.]] disertacija je objavljena u proširenom izdanju pod nazivom ''Istina i znanost. Uvod u filozofiju slobode.'' Dvije godine kasnije objavljeno je djelo ''Filozofija slobode'', pod punim nazivom ''Filozofija slobode. Temeljne crte modernog pogleda na svijet. Rezultati promatranja duše prirodoznanstvenom metodom'', Steinerovo glavno filozofsko djelo.
 
Zbog rada na uređivanju Goetheovih prirodoznanstvenih spisa u okviru Kürschnerove biblioteke: Njemačka nacionalna literatura, Steiner je [[1886.]] na Schröerov prijedlog pozvan na suradnju pri objavljivanju Goetheovih djela u okviru [[knjižnica|biblioteke]] ''Sophien-Ausgabe'' u [[Weimar]]u. Rezultat Steinerovog rada u arhivu bilo je objavljivanje 95 publikacija i knjige ''Goetheov pogled na svijet'', izdanu [[1897.]] Također je napisao uvod djelima o [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] i o Jeanu Paulu, koja su objavljena u Cottaschen Bibliothek der Weltliteratur. U Weimaru je proveo sedam godina u svojstvu stalnog suradnika Goetheovih spisa. U Weimaru je upoznao i Annu Eunike, udovicu s petero djece, s kojom se kasnije i oženio. Uređivao je i [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] knjižnicu na poziv njegove sestre Elisabeth Forster-Nietzsche. Rezultat je bio katalog s 277 stranica. Ovaj rad je prekinut zbog nepredvidivosti i naglog mijenjanja odluka Nietzscheove sestre.
=== Život u Berlinu ===
Steiner se [[1897.]] preselio u [[Berlin]] gdje je dvije godine kasnije stupio u građanski [[brak]] s Annom. Anna je preminula [[1911.]] godine. Postao je jedan od urednika u listu pod nazivom ''Magazin za literaturu'' kojega je pokrenula skupina Goetheovih poklonika, na godišnjicu njegove smrti. Steiner je u listu zajedno s drugim urednikom Ottom Erichom Hartlebenom objavljivao i ''Dramaturške listove''; jedan dio ljudi okupljenih u časopisu bio je također aktivan i u Dramskom društvu. Steiner je u ovom društvu sudjelovao u postavljanju kazališnih predstava koje su, u to doba, svojim avangardnim sadržajem odskakale od klasične dramske forme. Steiner je nadalje namjeravao iznijeti svoje ezoterične spoznaje u javnost. U listu je tako objavio u potpunosti vlastito tumačenje Goetheove [[bajka|bajke]] ''Bajka o zelenoj zmiji i lijepoj Ljiljani'', koje je samo donekle imalo ezoteričan ton. Godine 1899. izvršni odbor berlinske škole za obrazovanje radnika zamolio je Steinera da kod njih drži predavanja iz povijesti kao i vježbe govorništva. Predavanja je održavao u skladu sa svojim shvaćanjima [[evolucija|evolucije]] i povijesti, ne u skladu s tada aktualnim [[marksizam|marksizmom]] i socijaldemokratskim učenjem. Njegov humani pristup tako je kod radnika uz ostalo budio i svijest o vlastitoj vrijednosti. Kako se ovaj pristup nije uklapao u osnovni cilj škole što je bilo klasno osvještavanje radnika te njihovo uključivanje u političku i klasnu borbu, njegova predavanja su [[1905.]] ukinuta protivno volje učenika. Bio je i predavač u intelektualnim udruženjima Die Kommenden (Ljudi budućnosti), Friedrichhagener, Savez Giordiana Bruna kao i na Slobodnoj visokoj školi, koju su osnovali neki od pripadnika navedenih udruženja.
 
Steinerov glavni interes bio je iznošenje vlastitih doživljaja o duhovnoj stvarnosti koju prema vlastitim riječima zapaža od samoga djetinjstva.<ref name=anthroposophy /> Ovo je uspio ostvariti po prvi put, tek u teozofskom društvu.