Tiahuanaco: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Tiahuanaco, duhovno i političko središte [[Tiahuanaco kultura|Tiahuanaco kulture]]
|slika = Zonnepoort_tiwanaku.jpg
|godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje)</small>
Redak 16:
}}<small>Lokacija Tiahuanaca u Boliviji</small>
}}
'''Tiahuanaco''' je prastari, [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]] u bolivijskim [[Ande|Andama]], koji je skoro 500 godina bio vjerskom i političkom prijestolnicom [[Tiahuanaco kultura|Tiahuanaco kulture Tiahuanaco]] (500.-1200–1200.) koja se smatra najvažnijom kulturom koja je prethodila [[Inka]]ma. Nalazi se na zapadnim [[Bolivija|bolivijskim]] visoravnima u južnom dijelu bazena jezera [[Titicaca]] ([[Departmani Bolivije|bolivijski departman]] [[La Paz (departman u Boliviji)|La Paz]]), oko 72&nbsp;km zapadno od [[La Paz]]a i na nadmorskoj visini od 3.8503850 m.
 
O značenju imena još se još raspravlja. Prema mišljenju profesora [[Alan L. Kolata|A. L. Kolata]] izvorni naziv je bio ''Taypikhala'', što je [[aymarski jezik|aymarski]] za “kamen»kamen u središtu”središtu«, čime se aludiralo kakona to da je ovaj grad središte svijeta.<ref>David H. Kelley i Eugene F. Milone, ''[http://www.amazon.com/dp/0387953108 Exploring Ancient Skies: An Encyclopedic Survey of Archaeoastronomy]'', Springer, 2004., [http://www.amazon.com/dp/0387953108. {{ISBN|978-0387953106}}.]</ref>. No, praviPravi naziv grada je izgubljen jer njegovi stanovnici nisu imali [[pismo]].<ref>Holly Huges, ''[http://www.frommers.com/store/047018986X.html Frommers 500 Places to See Before They Disappear (500 Places)]'', Frommers, 2008., [http://www.frommers.com/store/047018986X.html {{ISBN|978-0-470-18986-3}}.]</ref>.
 
Tiahuanaco je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/567 |title=Tiwanaku: Spiritual and Political Centre of the Tiwanaku Culture |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=1. veljače 2012.}}</ref> jer "»njegovi monumentalni ostaci svjedoče o kulturnom i političkom značaju kulture koja se razlikuje od svih ostalih pretkolumbovskih kultura Amerika"«.
[[Datoteka:Tiwanaku-templete semisubterraneo.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Tzv. "Potonulo dvorište" hrama-piramide Akapana iznutra, pogled od 360º sastavljen od 14 pojedinačnih fotografija]]
[[Datoteka:Monolito Fraile y Pirámide de Akapana al fondo.jpg|mini|lijevo|<center>Antropomorfni [[monolit]] ''el Fraile'' (monah) ispred piramide Akapana]]
 
==Povijest==
[[Datoteka:Aaage.jpg|lijevo|mini|upright=1.2|Tzv. ''potonulo dvorište'' hrama-piramide Akapana iznutra.]]
[[Datoteka:Tiwanaku Statue Der Moench.jpg|mini|<center>Detalj monolita Fraile]]
[[Datoteka:Tiwanaku3.jpg|mini|lijevo|<center>Glave na zidu "''potonulog hrama"'']]
[[Datoteka:MonolitoTiwanaku FraileStatue yDer Pirámide de Akapana al fondoMoench.jpg|mini|lijevo|<center>Antropomorfni [[monolit]] ''el Fraile'' (monah) ispred piramide Akapana]]
Tiahuanaco je u početku sagrađen kao jedan od brojnih gradova sas malim hramovima oko 1200. pr. Kr. Ti gradovi kvadratičnih [[adobe]] -kuća spojenih pravilnim popločanim ulicama, koji su ovisili o stadima, [[lov]]u, [[ribolov]]u i nešto poljoprivrede ([[krumpir]], [[kukuruz]], [[breskve]], [[oka]] i [[kinoa]]), dijelili su kontrolu nad ovim područjem do otprilike 400. godine.
 
U to vrijeme grad je počeo preuzimati kontrolu i uključivati ostale gradove u čvrsto kontroliranu jezgru regije koja je kasnije postala carstvo [[Tiahuanaco (kultura)|Tiahuanaco]]. Počele su se koristiti [[ljama|ljame]] za uzgoj vune i kao transportne životinje, počele su se praviti alatke od [[bakar (element)|bakra]] i specijalizirali su se obrtnici, organiziran je sustav [[navodnjavanje|navodnjavanja]] koji je doveo do procvata poljoprivrede i neizravnog uzdizanja vladarske elite koja je kontrolirala trgovinu vunom od velikih krda [[alpaka]]. Njihovo bogatstvo je dovelo do izgradnje velikih javnih građevina od kamena koje su raskošno ukrasili lokalni majstori, ali i popločanih cesta koje su povezivale Tiahuanaco s vazalnim gradovima, kao što je [[Wari]] u Peruu (koji će kasnije postati njegov rival).
 
Tijekom sljedećih nekoliko stotina godina, Tiahuanaco je imao snažan utjecaj na južne i srednje [[Ande]] kroz mješavinu strategije kolonizacije, neizravne kontrole i trgovačkih veza koje su se protezale od zapadne obale do istočnih džungli današnje [[Bolivija|Bolivije]], [[Čile]]a i [[Peru]]a. Trgovački putevi ljama (''camellones'') rasprostirali su se rasprostirali na više od 65&nbsp;km², bili su širine preko 6 m ite svakih 200 m isprekidani vodovodnim kanalima širine 3 m svakih 200 m. Kanali su pored primarne vodovodne uloge služili i kaoza rashladniprirodno uređajirashlađivanje tijekom dana, što je pridonosilo boljim uvjetima krhke mikroklime poljoprivrednih polja.
 
Tiahuanaco je doživio vrhunac oko 800. godine kada se rasprostirao na području od oko 6&nbsp;km² s oko 70.000 kuća u kojima je živjelo oko 125.000 stanovnika. Opadanje grada je započelo u 11. stoljeću, a potpuni kolaps se kolaps dogodio u prvoj polovici 12. stoljeća iz nepoznatih razloga. Znanstvenici odbacuju teorije o invaziji i ratnom pustošenju grada, te pretpostavljaju da su razlozi bili klimatske promjene koje su dovele do slabih uroda i slabljenja centralističkog sustava kako su njegovi dijelovi stjecali neovisnost.
 
Grad je prvi opisao španjolski konkvistador i samoproglašeni "''prvi kroničar indijanaca"Indijanaca'', [[Pedro Cieza de León]], 1549. godine kada je slučajno naišao na grad tijekom potrage za Inka gradom Inka [[Qullasuyu]]om.<ref>Alan L. Kolata, ''[http://www.amazon.com/dp/1557861838 The Tiwanaku: Portrait of an Andean Civilization]'', Wiley-Blackwell, 1993., {{ISBN|978-1557861832}}</ref>.
 
Danas su stare adobe -kuće prekrivene modernim kućama, ali je obredno središte uglavnom sačuvano. No, arheološkiArheološki lokalitet i muzej su u opasnosti od propadanja zbog nedostatka planova iskapanja, bespravne gradnje općinskih vlasti i nemogućnosti ostvarenja projekta konzervacije kojegakoji u potpunosti financira japanska van-proračunskavanproračunska organizacija Funds-in-Trust.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/597 World Heritage Centre expressed concern to the Minister of Cultures of Bolivia on Tiwanaku] 22. ožujka 2010. {{eng oznaka}} Preuzeto 1. veljače 2012.</ref>.
 
==Odlike==
 
[[Datoteka:Tiwanaku02.jpg|mini|<center>InkaBrod brodInka u Tiahuanaco muzeju Tiahuanaco]][[Datoteka:Tiwanaku21Muschel-Ohrpflöcke Peru Tiahuanaco Slg Ebnöther.jpg|mini|lijevo|<center>HramNaušnice Kalasasayaod sedefa, tirkiza i kore drveta promjera 11 cm, pronađene u Tihuanacu (iz oko 800.-1200.)]]
Jezgra drevnoga grada sastoji se od niza ogromnih monumentalnih skulptura. Najveća je [[piramida (arhitektura)|piramida]] [[Akapana]], kamenom obložen terasasti humak dugačak oko 200 m i visok 18 m, okružen kanalom, koji sadrži središnje tzv. potonulo dvorište. Iskapanjem je otkriveno kako je izvorno bio obložen plavim kamenom i da je imao hram na vrhu, što je uobičajeno kod [[Srednja Amerika|srednjoameričkih]] piramida. Zidovi manjeg potonulog hrama (Templete) su sačinjeni od 48 stupaca od crvenog pješčenjaka i ispunjeni su mnogim kamenim glavama koje nedvojbeno predstavljaju odrubljene glave poraženih neprijatelja, a koje su vjerojatno bile izlagane u hramu.[[Datoteka:Tiwanaku21.jpg|mini|lijevo|Hram Kalasasaya]]Ostale velike konstrukcije uključuju Kalasayu, ogromnu povišenu platformu dugačku 130 m, te terasasti humak koji svojim oblikom podsjeća na slovo T, poznat kao [[Pumapunku]], a za koji se vjeruje kako je služio kao [[opservatorij]]. Ispred njega se nalazi vjerojatno najpoznatiji spomenik, Vrata Sunca, isklesana od jedinstvenog monolita s detaljnim [[bareljef]]om glavnog božanstava. Božanstvo je prikazano u raskošnoj halji sa žezlom u objema rukama, okruženo antropomorfnim pticama i stojeći na [[friz]]u ljudskih lica. jedno od tumačenja je kako se radi o poljoprivrednom kalendaru. Tu su i dva antropomorfna monolita.
[[Datoteka:Muschel-Ohrpflöcke Peru Tiahuanaco Slg Ebnöther.jpg|mini|<center>Naušnice od sedefa, tirkiza i kore drveta promjera 11 cm, pronađene u Tihuanacu (iz oko 800.-1200.)]]
Jezgra drevnoga grada sastoji se od niza ogromnih monumentalnih skulptura. Najveća je [[piramida (arhitektura)|piramida]] [[Akapana]], kamenom obložen terasasti humak dugačak oko 200 m i visok 18 m, okružen kanalom, koji sadrži središnje tzv. potonulo dvorište. Iskapanjem je otkriveno kako je izvorno bio obložen plavim kamenom i da je imao hram na vrhu, što je uobičajeno kod [[Srednja Amerika|srednjoameričkih]] piramida. Zidovi manjeg potonulog hrama (Templete) su sačinjeni od 48 stupaca od crvenog pješčenjaka i ispunjeni su mnogim kamenim glavama koje nedvojbeno predstavljaju odrubljene glave poraženih neprijatelja, a koje su vjerojatno bile izlagane u hramu.
 
Ostale velike konstrukcije uključuju Kalasayu, ogromnu povišenu platformu dugačku 130 m, te terasasti humak koji svojim oblikom podsjeća na slovo T, poznat kao [[Pumapunku]], a za koji se vjeruje kako je služio kao [[opservatorij]]. Ispred njega se nalazi vjerojatno najpoznatiji spomenik, Vrata Sunca, isklesana od jedinstvenog monolita s detaljnim [[bareljef]]om glavnog božanstava. Božanstvo je prikazano u raskošnoj halji sa žezlom u objema rukama, okruženo antropomorfnim pticama i stojeći na [[friz]]u ljudskih lica. jedno od tumačenja je kako se radi o poljoprivrednom kalendaru. Tu su i dva antropomorfna monolita.
 
Svojom arhitekturom kamenih blokova i sofisticiranim načelima, Tiahuanacu je jasno utjecao na razvoj kasnije arhitekture [[Inka]].
 
{{-}}
 
==Izvori==
Line 56 ⟶ 54:
* [http://www.bolivianet.com/tiwanacu/ Museo Regional Arqueologico de Tiwanaku] {{es}}
* [http://www.jqjacobs.net/andes/tiwanaku.html Galerija fotografija]
* [http://www.mnsu.edu/emuseum/prehistory/latinamerica/south/cultures/tiwanaku.html Tiwanaku (EMuseum, Minnesota State University)] {{eng oznaka}}
* [http://www.mc.maricopa.edu/%7Ereffland/anthropology/lost_tribes/Tiwanaku.html Ancient Agriculture at Tiwanaku (Mesa Community College, Arizona)] {{eng oznaka}}
 
{{Svjetska baština u Boliviji}}