Počevši od [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878.]] godine, na kojem je [[Srbija]] dobila neovisnost, a [[Bugarska]] autonomiju, na području današnje RepublikeSjeverne Makedonije počinje intenzivna [[propaganda]] obje države među tamošnjim stanovništvom. Obje propagande su imale za cilj identifikaciju lokalnog stanovništva sa Srbima odnosno Bugarima. Jedan od vidova propagande bile su i stipendije kojima su budući intelektualci i budući viđeni ljudi postajali indirektni zagovornici jedne od strana. U sukob se umiješala i [[Grčka]] koja je preko carigradske patrijaršije (na čijem je čelu bio Grk) pokušala provesti helenizaciju.
Sukob se zaoštravao i krajem [[19. stoljeće|19.]], a pogotovo u prvom desetljeću [[20. stoljeće|20]]. stoljeća kada je prerastao u otvoreni sukob Komita (Srba i srpskih pristalica) i bugarskih pristalica koji se nesmanjenom žestinom vodio po selima i planinama širom današnje RepublikeSjeverne Makedonije. Poseban faktor činila je [[Turci|turska]] vlast koja je početkom 20. stoljeća nastojala svim silama istrijebiti [[pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo u svojim zemljama i Arnauti ([[Albanci]]) koji su širom [[Kosovo|Kosova]], [[Metohija|Metohije]], [[Raška|Raške]] pa tako i današnje republikeSjeverne Makedonije ubijali i pljačkali stanovništvo samo zato što je bilo pravoslavno na što je turska vlast gledala blagonaklono.
