Rat u istočnoj Ukrajini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 82:
24. svibnja, dvije pobunjene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].<ref>{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA}}</ref> Ta [[paradržava]] nema nikakvo međunarodno priznanje.
 
== Ukrajinski protunapad ==
{{Dvostruka slika|right|Petro_Porochenko_au_Conseil_de_l%E2%80%99Europe_Strasbourg_26_juin_2014_04.jpg|136|Александр_Бородай.jpg|152|<center>[[Petro Porošenko]], novi predsjednik Ukrajine (lijevo), i [[Aleksander Borodaj]], prvi premijer [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke narodne republike]] (desno), vođe dvije sukobljene strane}}
Nakon što je na predsjedničkim izborima pobijedio [[Petro Porošenko]] s ukupno 54 % glasova, te zauzeo [[proeuropejstvo|proeuropski stav]], javno je obećao da neće dozvoliti da "[[Donbas|istok Ukrajine]] postane [[Somalija]]".<ref>{{cite web|publisher=Economist|title=''Petro Poroshenko vows to restore peace''|url=http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2014/05/ukraines-election-0|date=26.5. svibnja 2014.}}</ref> Ukrajinske snage potom su krenule u otvoreni protunapad. 27. lipnja, Porošenko je potpisao ono što je Janukovič svojedobno odbio 29. studenog 2013.: Ukrajina, [[Gruzija]] i [[Moldavija]] potpisale su zajedno [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|sporazum o ekonomskom udruživanju s Europskom unijom]]. Te tri države, koje su nekoć bile dio Sovjetskog saveza, tako su napravile ekonomski i politički korak bliže Zapadu. Rusija je negativno ocijenila ovaj ukrajinski potez: Putin je izjavio da je "ukrajinski odabir europskog puta podijelio tu zemlju na dva dijela te je gurnuo prema bolnom sukobu".<ref>{{cite web| title=''Ukrajina, Gruzija i Moldavija potpisale sporazum sa EU''| publisher=[[Al Jazeera]]|date=27.6. lipnja 2014.|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ukrajina-gruzija-i-moldavija-potpisale-sporazum-sa-eu}}</ref>
 
Dana 5. svibnja, ukrajinske snage napale su nekoliko kontrolnih točaka pobunjenika oko [[Slavjansk]]a. Usljedila je razmjena minobacača. Proruski pobunjenici oborili su vojni helikopter uz pomoć sustava zemlja-zrak.<ref name="hrw questions"/> 9. svibnja, oko 40 osoba je ranjeno a najmanje sedam ubijeno u Mariupolju kada su ukrajinske snage pokušale istjerati pobunjenike koji su zauzeli policijsku stanicu. 16.5., borbe su eskalirale kada su pobunjenici, naoružani [[Molotovljev koktel|molotovljevim koktelima]] i [[mitraljez]]ima, napali mjesnu vojarnu. 22. svibnja, pobunjenici su iz zasjede napali kontrolnu točku ukrajinske vojske u Blahodatnu te ubili 15 vojnika. <ref name="hrw questions"/> [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) poslala je nekoliko stotina promatrača na istok zemlje, kako bi de-eskalirali nasilje te uspostavili činjenice usred sve jačeg propagandnog rata na obje strane, ali su pobunjenici 27. travnja oteli trinaestoricu vojnih promatrača - osam stranih i pet ukrajinskih.<ref>{{cite web|title=''Oteti OESS-ovci: "Dobro smo. Želimo kući, ali nas ne puštaju"''|publisher=[[Jutarnji list]]|date=27.4. travnja 2014.|url=http://www.jutarnji.hr/proruski-separatisti--oess-ovci-su-nasi-ratni-zarobljenici/1186786/|author=HINA}}</ref> Ipak, nakon pregovora, OESS-ovi promatrači su pušteni na slobodu.<ref>{{cite web|title=''What’s at Stake for OSCE in Ukraine and Beyond?''|date=20.5. svibnja 2014.|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/20/what-s-stake-osce-ukraine-and-beyond|author=Hugh Williamson}}</ref>
 
Dana 26. svibnja, pobunjenici su nakratko preuzeli kontrolu nad međunarodnim aerodromom u Donjecku. Tucet osoba je poginulo kada je ukrajinska vojska u protunapadu preuzela aerodrom. 28. svibnja pobunjenici u Slavljensku su oborili ukrajinski vojni [[helikopter]], te ubili 14 vojnika u njemu. U ranim jutarnjim satima 2. lipnja, nakon intenzivne borbe koja je trajala devet sati, pobunjenici su preuzeli kontrolu nad graničnom predstražom u Lugansku. Istog dana, ukrajinski vojni zrakoplov pucao je na nenavođeni projektil zemlja-zrak u upravnoj zgradi u Lugansku, koju su držali pobunjenici. Nekoliko osoba u zgradi je poginulo. 14. lipnja pobunjenici u Lugansku su otvorili vatru na ukrajinski vojni zrakoplov, te ga oborili: u njemu je poginulo svih 49 člana posade, od čega su 40 bili vojnici.<ref name="hrw questions"/>
 
Porošenko je 20. lipnja proglasio 10-dnevno primirje, sa ciljem da se pobunjenicima koji nisu sudjelovali u ratnim zločinima omogući da se razoružaju i uključe u mirovni proces, što bi uključilo i amnestiju te sudjelovanje u novim izborima. Ipak, primirje je navodno prekršeno 108 puta, pri čemu je ubijeno 27 ukrajinskih vojnika i 9 civila. Nakon optužbi za kršenje primirja s obje strane, isto je završeno 30. svibnja, te je ukrajinska vlada započela intenzivnu protuofenzivu.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 4}} Nijedna strana nije izrazila javnu volju da se sastane s drugom i porazgovara o pregovorima o miru. Porošenko je, ipak, izrazio spremnost za novo primirje ako se ispune tri uvjeta: svi taoci se moraju osloboditi; vlada mora ponovno preuzeti granicu s Rusijom te naoružane skupine se moraju razoružati.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 4}} 2. srpnja, ukrajinska vlada je predložila amandmane na Ustav koji bi dozvolili veću autonomiju regijama te upotrebu vlastitog jezika.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}}
Redak 94:
Sastavljene su i ukrajinske bojne uz pomoć raznih dobrovoljavca (Donbas, AZOV, Ajdar, Dnipro, Ukraina, itd.) koje su nominalno pod kontrolom Ministarstva obrane, iako imaju i veću autonomiju.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 15}}
 
=== Kramatorsk ===
[[Datoteka:Kramatorsk_checkpoint_of_pro-Donetsk_forces.jpg|right|thumb|225px|Proruski pobunjenici blokiraju cestu prema Kramatorsku]]
[[Kramatorsk]], grad na sjeveru Donječke oblasti, je napadnut od proruskih pobunjenika 13. travnja, što je dovelo do okršaja sa ukrajinskim snagama.<ref name="reutersa12">{{cite web | author1=Conor Humphries | url=http://www.reuters.com/article/2014/04/13/us-ukraine-crisis-idUSBREA3A1B520140413 | title=''Ukraine gives rebels deadline to disarm or face military operation'' | work=Reuters | date=13. travnja 2014. | author2=Thomas Grove}}</ref> Pobunjenici su kasnije zauzeli mjesnu policijsku postaju. Zamijenili su zastavu onom "Donječke republike". Potom su izdali ultimatum u kojem su zahtijevali da gradonačelnik i uprava prisegnu novoj vlasti do ponedjeljka ili će ih izbaciti iz ureda.<ref>[http://www.unian.net/politics/907139-v-kramatorske-separatistyi-ustanovili-flag-donetskoy-respubliki.html Unian], ''В Краматорске сепаратисты установили флаг "Донецкой республики" [Separatists fly the flag of the "Donetsk republic" in Kramatorsk]'', 12. travnja 2014.</ref>
 
Nakon vladine protuofenzive u Donjecku 4. svibnja, započele su teške borbe i za ovaj grad. Ukrajinske snage su se iz nepoznatog razloga povukle iz grada, te su separatisti ponovno prevagnuli. Ipak, napadi su nastavljeni sve do 5. srpnja, kada su se pobunjenici povukli iz grada.<ref>{{cite web|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine crisis: Donetsk rebels in mass withdrawal''|date=5. srpnja 2014.}}</ref>
 
=== Horlivka ===
Militanti su pokušali zauzeti i upravnu zgradu u [[Horlivka|Horlivci]] 12. travnja, ali su zaustavljeni. Ipak, 14. travnja, militanti su uspjeli zauzeti zgradu nakon okršaja sa policijom.<ref name="bbc denies">{{cite web|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=''Ukraine crisis: Pro-Russian attack in Ukraine's Horlivka''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27018199|date=14.4. travnja 2014.}}</ref> Pojedini pripadnici mjesne policije prešli su na stranu pobunjenika tog dana, dok je ostatak natjeran na povlačenje pozicija.<ref name="gorlovkaeuronews">{{cite news | url=http://www.euronews.com/2014/04/14/live-ukraine-pro-russian-attack-police-hq-in-horlivka/ | title=''Pro-Russian attack police HQ in Horlivka as Kyiv's deadline expires'' | publisher=Euronews | date=14.4. travnja 2014. | accessdate=14.4. travnja 2014.}}</ref> Ukrajinske snage potom su krenule o okruženje grada. Bitke za grad još traju.
 
=== Mariupolj ===
{{glavni|Bitka za Mariupolj}}
[[Datoteka:Battalion_%22Donbas%22_in_Donetsk_region_01.jpg|desno|thumb|225px|Ukrajinska bojna Donbas u okolici Donjecka]]
Aktivisti "Donjecke republike" preuzeli su upravnu zgradu u [[Mariupolj]]u 13. travnja.<ref name="al jazeera timeline">{{cite web | url=http://www.aljazeera.com/indepth/interactive/2014/05/timeline-ukraine-pro-russian-unrest-20145912017783471.html | title=''Timeline: Ukraine's pro-Russian unrest'' | publisher=[[Al-Jazeera]] | date=26.6. lipnja 2014. | accessdate=1.7. srpnja 2014. | last=Varshalomidze | first=Tamila}}</ref> Ukrajinske snage su tvrdile da su oslobodile zgradu 24. travnja, ali to su osporili žitelji koje je intervjuirao [[BBC]] u blizini zgrade.<ref>{{cite news |author=[[BBC News]] |title=''Ukraine crisis: BBC investigates Mariupol "liberation" claims'' |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27153649 |publisher=bbc.co.uk|location= |date=25.4. 2014 |accessdate=1.7. 2014 }}</ref>
 
Sukobi između ukrajinskih i proruskih snaga eskalirale su u svibnju: ukrajinske snage nakratko su zauzele zgradu, ali su je pobunjenici ponovno osvojili.<ref name="al jazeera timeline"/> Militanti su pokrenuli napad na policijsku postaju, zbog čega su ukrajinske snage poslale vojne snage u pomoć. U okršaju, upravna zgrada je zapaljena. Vladine snage nisu uspjele protjerati pobunjenike, što je dodatno pojačalo tenzije u Mariupolju. Ipak, obrat se dogodio 16. svibnja, kada su radnici čeličane [[Metinvest]] zajedno sa mjesnom policijom i sigurnsnim snagama uspostavili zajedničke snage u kojima su provodili stražu i čistili grad od odmetnika, što je kao nuspojavu imalo i da su otjerali dio pobunjenika iz grada.<ref>{{cite web|url=http://www.cbc.ca/news/world/ukraine-pro-russian-insurgents-retreat-from-buildings-in-mariupol-1.2644943|title=''Ukraine: Pro-Russian insurgents retreat from buildings in Mariupol''|publisher=CBC News|date=16.5. svibnja 2014.|author=[[Associated Press]]}}</ref> Ukrajinske snage potom su napale grad te ga vratile pod kontrolu uz pomoć Nacionalne garde 13. lipnja Mariupolj je potom proglašen privremenim glavnim gradom Donječke oblasti, s obzirom da su pobunjenici tada još držali Donjeck.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27829773|title= ''Ukraine crisis: Kiev forces win back Mariupol''|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=13.6. lipnja 2014.}}</ref>
 
=== Prelijevanje sukoba u Rusiju ===
Dana 13. srpnja, minobacači sa ukrajinske strane prešli su granicu te pali na susjednu [[Rostovska oblast|Rostovsku oblast]], na grad [[Donjeck, Rusija]], te ubili jednog 46-godišnjeg civila te ozljedili još dvoje na njegovom imanju. Rusija je zaprijetila odmazdom ako se takvi incidenti ponove, ali je ukrajinska strana odbacila odgovornost te okrivila proruske separatiste, optuživši ih da želi uvući Rusiju u sukob jer gube velike dijelove teritorija.<ref name="donetsk shelling"/>
 
Dana 4. kolovoza, preko 300 ukrajinskih vojnika je prešlo granični prijelaz Gukovo te se predali ruskoj vojsci. Dio njih je vraćen natrag u Ukrajinu.<ref>{{cite web|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=''Many Ukraine soldiers cross into Russia amid shelling''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28637569|date=4.8. kolovoza 2014.}}</ref>
 
=== Pad Slavjanska ===
[[Datoteka:2014-04-14_Sloviansk_city_council_-_2.jpg|desno|thumb|225px|Proruski militanti ispred zgrade gradskog vijeća u Slavjansku]]
{{glavni|Opsada Slavjanska}}
Pobunjenici su 12. travnja zauzeli i grad [[Slavjansk]]. Dočekala ih je gradonačelnica, Nelja Štepa, koja je rekla da se "ne može protiviti njima". Izjavila je da su zgrade preuzeli "dobrovoljci" i "aktivisti".<ref name="kpslov">{{cite web | url=http://www.kyivpost.com/content/ukraine/armed-pro-russian-extremists-seize-police-stations-in-donetsks-slavyansk-shaktarysk-fail-to-take-donetsk-prosecutors-office-343195.html | title=''Armed pro-Russian extremists launch coordinated attacks in Donetsk Oblast, seize buildings and set up checkpoints'' | work=Kyiv Post | date=12. travnja 2014. | last=Rachkevych | first=Mark}}</ref> "Ne mogu im se buniti, jer Slavjansk smatra da je Rusija njegov stariji brat i neće se boriti sa Rusijom."<ref name="kpslov" /> Među gomilom, ispred zgrade, našao se velik broj ljudi koji su pozdravili militante. Rekli su ukrajinskim novinarima da se "vrate natrag u Kijev".<ref name="kpslov"/> Ipak, Štepa je usprkos tome kasnije privedena te zamijenjena samoproglašenim "narodnim gradonačelnikom", Vječeslavom Ponomarevom. Separatisti su preuzeli i policijsku stanicu iz koje su pokupili oružje. Ukrajinski protunapad započeo je idućeg dana.<ref>(VICE News) [https://news.vice.com/article/sloviansks-peoples-mayor-rumored-to-be-detained-by-own-forces-in-ukraine Sloviansk's ''People’s Mayor Rumored to Be Detained By Own Forces in Ukraine'']</ref>
 
Slavjansk je postao snažno separatističko uporište u istočnoj Ukrajini i baza Girkova, samoproglašenog ministra obrane samoproglašene narodne republike Donjeck. Borbe su trajale sve do 5. srpnja između ukrajinskih i proruskih snaga, kada je Slavjansk pao. Prema procjenama, oko 15.000 – 20.000 mještana je raseljeno zbog bitke.<ref>{{cite web|title=''Ukraine's humanitarian crisis worsens as tens of thousands flee combat in east''|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jun/12/ukraine-humanitarian-crisis-tens-of-thousands-flee|author=Alec Luhn|date=12.6. 2014}}</ref> Ukrajinski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je veliki broj proruskih separatista pobjegao iz grada nakon velikog artiljerijskih napada ukrajinskih snaga. Pobunjenici pokušali napasti Vladine snage, ali su odbijeni minobacačkom vatrom.<ref>{{cite web|publisher=[[Al Jazeera]]|title=''Ukrajina: Pobunjenici napustili Slavjansk''|date=5.7. srpnja 2014.|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ukrajina-pobunjenici-napustili-slavjansk}}</ref>
 
=== Obaranje malezijskog aviona H17 ===
{{glavni|Malaysian Airlines let 17}}
 
Dana 17. srpnja [[Malezija|malezijski]] [[putnički avion]] s 280 putnika i 15 članova posade koji je letio na relaciji [[Amsterdam]] - [[Kuala Lumpur]], oboren je pod još nerazjašnjenim okolnostima u blizini sela Hrabovo u Šahtarskom rejonu Donjecke oblasti na istoku Ukrajine, području koje se tada nalazilo pod kontrolom pobunjenika. Cjelokupna posada je poginula. Ukrajina i proruski pobunjenici međusobno su se optužili za obaranje aviona. [[UN-ov povjerenik za ljudska prava]] je naveo kako je možda radi o [[Ratni zločin|ratnom zločinu]], te pozvao na međunarodnu istragu o događaju.<ref>{{cite web|title=''Eastern Ukraine: UN rights chief says downing of plane may be ‘war crime,’ urges probe''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48360&Kw1=malaysia&Kw2=&Kw3=#.U9eSZeO1zVo|publisher=UN News Center|date=28. srpnja 2014.}}</ref> Zasada je nepoznat odgovor na pitanje je li se radilo o nenamjernom, slučajnom obaranju aviona ili ne.
 
=== Ukrajinska ofenziva na Lugansk i Donjeck ===
[[Datoteka:Burned_building_in_Lugansk,_July_21,_2014.jpg|right|thumb|225px|Oštećena zgrada u Lugansku nakon bombardiranja]]
 
Ukrajinske snage su nakon zauzimanja Slavjanska i Kramatorska nastavile ofenzivu sa ciljem da se zauzmu Lugansk i Donjeck, glavna uporišta separatista. Pri tome se ih nastojalo opkoliti, odnosno, prije svega, prekinuti komunikacije sa ruskom granicom. Kako su se ukrajinske snage približavale gradovima, tako je stanje kod njih postajalo teže. 17.6., dva ruska TV novinara su poginula u napadu minobacačima u blizini Luganska.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 14}} Donjeck, grad od skoro milijun stanovnika, već 6. srpnja je napustilo oko 30.000 žitelja, oko 12% malih ili srednjih poslovnih grana je ili zatvoreno ili je značajno smanjilo obujam poslova, 8.207 osoba je ostalo bez posla dok je bankovnim automatima ponestalo novaca.<ref>{{cite web|publisher=Guardian|title=''Donetsk becomes a ghost town as fearful residents flee conflict''|date=6.7. srpnja 2014.|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jul/06/ukraine-crisis-donetsk|author=Alec Luhn}}</ref> Dana 14.7. srpnja, ukrajinske snage napale su Lugansk sa juga i zapada, pri čemu je došlo do teških granatiranja i šteta za taj grad od oko 425.000 stanovnika.<ref>{{cite web|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Fighting flares near city of Luhansk''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28285208|date=14.7. srpnja 2014.}}</ref>
 
Veliki dijelovi Luganska su ostali bez pitke vode i električne struje. 29. srpnja, ukrajinske snage su otvorile humanitarne konvoje kako bi civili napustili gradove pogođene teškim borbama: prema procjenama, oko 200-500.000 stanovnika je ostalo u Donjecku, a oko 250.000 u Lugansku.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 8</ref> Vojni glasnogovornik ukrajinske vlade je 2. kolovoza objavio da su ukrajinske snage zauzele 3/4 teritorija kojeg su nekoć kontrolirali proruski pobunjenici.<ref>{{cite web|publisher=[[Reuters]]|title=''Ukrainian army steps up attacks on rebel-held Donetsk''|author=Maria Tsvetkova|date=3. kolovoza 2014.|url=http://uk.reuters.com/article/2014/08/03/uk-urkaine-crisis-east-idUKKBN0G207N20140803}}</ref> Ipak, prema UN-u je do 5. kolovoza još uvijek 3,9 milijuna ljudi živjelo u zoni sukoba.<ref>{{cite web|title=''Humanitarian Conditions Will Continue To Deteriorate if Crisis in Eastern Ukraine Persists, Senior Officials Tells Security Council''|date=5. kolovoza 2014.|url=http://www.un.org/News/Press/docs//2014/sc11508.doc.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}</ref> Prema izvorima doktora, 250 osoba je ubijeno a 850 ranjeno u regiji Luganska samo tijekom 6. i 7. mjeseca.<ref>{{cite web|title=''Latest from the Special Monitoring Mission (SMM) in Ukraine based on information received until 18 July 18:00 (Kyiv time)''|publisher=[[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju]] (OSCE)|date=19.7. srpnja 2014.|url=http://www.osce.org/ukraine-smm/121431}}</ref>
 
Do 3. kolovoza, ukrajinska vlada je vratila 65 gradova i sela natrag pod svoju upravu.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. kolovoza 2014.'']], str. 5</ref> Napadi na Donjeck i Lugansk su se posebno intenzivirali tokom augusta, pri čemu su ukrajinske snage doprle do rubova oba grada, te su, posebno s ukrajinske strane, stizale najave o skorom oslobađanju oba grada. Ti su navodi koincidirali sa ostavkom Igora Girkina sa mjesta komandanta DNR, do kojih je došlo 14. kolovoza Pet dana kasnije su ukrajinske vlasti objavile zauzimanje dijelova Luganska, odnosno kako se u samom središtu grada "vode ulične borbe".<ref>{{Cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ukraine/11043447/Street-fighting-in-central-Luhansk-as-Ukrainian-army-troops-advance-on-rebels.html |title= 'Street fighting' in central Luhansk as Ukrainian army troops advance on rebels |accessdate=25. VIIIkolovoza 2014. |author= |date= 19. VIIIkolovoza 2014. |work= |publisher= [[Daily Telegraph]]}}</ref> Do 16.8. kolovoza, ukrajinske snage su uhitile preko 1.000 "militanata i subverzivnih osoba" u Donbasu.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. kolovoza 2014.'']], str. 9</ref>
 
=== Ruski humanitarni konvoj za Lugansk ===
 
Ruska vlada je 11. kolovoza najavila kako će za [[Lugansk]], u kome je uslijed ofenzive vladinih snaga došlo do prekida opskrbe vodom, strujom, hranom i plinom poslati konvoj humanitarne pomoći. Konvoj, koji se sastojao od 280 [[kamion]]a je krenuo iz [[Moskva|Moskve]]; tokom sljedećih nekoliko dana je trajao spor između ruskih i ukrajinskih vlasti gdje će konvoj prijeći granicu, pri čemu su ukrajinski funkcionari davali kontradiktorne izjave o tome hoće li to uopće dozvoliti. Konvoj je na kraju 22. kolovoza prešao granicu kod mjesta Izvarnije, isti dan stigao u Luhansk te se sljedeći dan vratio preko ruske granice kod mjesta Izvarnije.
 
=== Protuofenziva separatista ===
Dana 25. kolovoza, proruski separatisti su krenuli u protuofenzivu te ponovno zauzeli velike dijelove teritorija od ukrajinskih snaga, pri čemu su opkolili dio ukrajinskih postrojbi oko Amvrosijivke. Ova protuofenziva se koincidirala sa vijestima o prelasku kolone oklopnih vozila nepoznatog sadržaja iz Rusije u Ukrajinu, kraj [[Novoazovsk]]a. Ukrajinska strana je objavila da je pri tom napala i uništila dva tenka.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28924945|author=BBC News| publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine crisis: "Column from Russia" crosses border''|date=25. kolovoza 2014.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/world/europe/ukraine-border-guards-begin-inspecting-russian-aid-convoy/2014/08/15/27bb612a-2469-11e4-86ca-6f03cbd15c1a_story.html|publisher=Washington post| author=Michael Birnbaum|title=''Ukraine forces destroy most of a column of Russian military vehicles, president says''|date=25.8. kolovoza 2014.}}</ref> NATO je 28.8. kolovoza objavio satelitske snimke prema kojima su oklopna vozila i topništvo tjedan dana prelazili iz Rusije u Ukrajinu, te da se 1.000 ruskih vojnika pridružilo proruskim pobunjenicima u Donbasu.<ref>{{cite web|publisher=Guardian|date=28. kolovoza 2014.|title=''Ukraine crisis: emergency NATO, UN and EU meetings after Russian invasion claim''|author=Shaun Walker|url=http://www.theguardian.com/world/2014/aug/28/ukraine-russia-emergency-un-nato-eu-meetings-invasion-claim}}</ref>
 
Prilikom ove ofenzive, proruski pobunjenici su ponovno dobili otvor na more kada su zauzeli južni grad Novoazovsk. Potom su njihove snage krenule k Mariupolju, gdje je pokrenuta nova bitka za grad.
Redak 147:
=== Sporazum o prekidu vatre ===
 
Dana 5. rujna 2014. je u [[Minsk]]u sklopljen sporazum o [[prekid vatre|prekidu vatre]] koga su potpisali predstavnici ukrajinske i ruske vlade, [[OESS]]-a, kao i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]]. Sastoji se od 12 točaka, od kojih većina odmah objavljene; detalji koji su došli u javnost predviđaju razmjenu zarobljenika, povlačenje teškog oružja, uspostavu humanitarnih koridora. Najavljeno je kako će 6. rujna započeti pregovori sa ciljem da se pronađe trajno političko rješenje spora.<ref>{{cite web| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine: Ban calls for full implementation of announced ceasefire''| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48648#.VA8848K1zVo| date=5. rujna 2014.}}</ref>
 
Ukrajinski predsjednik Porošenko je objavio kako je pobunjenicima spreman ponuditi "specijalni status" za dijelove [[Donečka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske oblasti]], kao i pravo na korištenje [[Ruski jezik|ruskog jezika]]. Predstavnici [[Luganska Narodna Republika|LNR]] su, međutim, izjavili kako će inzistirati na punoj nezavisnosti od Ukrajine.