'''Falanga''' je bila bojni poredak [[pješašskmmsksdoeknejejrmekfufkudfkkdjdkfkdktvopješaštvo|pješaštva]] u [[antika|antičko doba]]. U [[Stara Grčka|antičkoj Grčkoj]] [[vojska|vojne]] postrojbe bile su organizirane u falange. To je karakterističan bojni složaj koji se sastoji od gusto poredanih [[hoplit]]a s dugim [[koplje|kopljima]] (zvana [[dory]] ili [[sarissa|sarisse]]) u ravnim redovima koji u konačnici čine [[kvadrat]]. Koplja su bila preko 300 cm tako da su hopliti i iz četvrtog reda mogli sudjelovati u boju prvog reda. Zaštićeni okruglim [[štit]]om od oko 1 m u promjeru i [[bronca|brončanom]] kacigom, sve to u savršeno uvježbanoj formaciji, falange su bile neprobojni [[živi zid]] i nepremostiva prepreka [[konjica]]ma Istoka. Kasnije taj način borbe preuzimaju [[Makedonija (kraljevstvo)|Makedonci]] koji koriste duža koplja. Nedostatak tog načina [[rat]]ovanja njegova je relativno slaba pokretljivost pa su u srazu s [[rimske legije|Rimskim legijama]] redovito gubili inicijativu na bojnom polju.
Falange nestaju kao zastarjeli način da bi se u drugom obliku ponovno pojavile krajem [[15. stoljeće|15.]] i početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] kad se pokazala potreba takovih gustih redova pješaka protiv konjice onog doba, no traju svega oko sto godina da bi konačno, početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] zauvijek otišle u povijest.
