Razlika između inačica stranice »Starogradsko polje«

Obrisano 1.078 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 78.3.215.18 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747)
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.4]
No edit summary
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki uklanjanje sekcije
Najstariji dokument koji spominje [[Antika|antičke]] ostatke u Starogradskom polju je [[Hvarski statut]] iz [[1331.]] godine. U njemu se detaljno opisuju [[Granica|granice]] polja (koje se tada zvalo polje [[sv. Stjepan]]a – [[Latinski jezik|lat.]] ''Campus Sancti Stephani'') i stari putovi (lat. ''per viam antiquam'') i zidovi (lat. ''ad muros veteres''). Tijekom [[Stoljeće|stoljeća]], razni su [[Znanstvenik|znanstvenici]] spominjali starine na otoku Hvaru, pa i u Starogradskom polju. Tako npr. [[Vinko Pribojević]] [[1525.]] godine spominje "''...ruševine prostranih zgrada sravnjenih sa zemljom''".
Prvi spomen podjele zemljišta u zaleđu Staroga Grada donosi [[Šime Ljubić]] [[1860.]] godine, a kasnije o podjeli pišu i drugi znanstvenici, smatrajući da se radilo o [[Antički Rim|rimskoj]] podjeli zemljišta – ''centurijaciji'' odnosno da je polje funkcioniralo kao ''Ager Pharensis''. Tek se [[1957.]] godine prvi put razmatra činjenica da parcele u Starogradskom polju ne odgovaraju veličinama [[Centurija (parcela)|rimskih parcela]] iz drugih poznatih centurijacija. Promjene u znanstvenom razmišljanju ovog prostora nastupaju početkom [[1980-ih]] kada započinje serija međunarodnih [[Projekt|projekata]] koja je trajala do [[2008.]] godine. Ti su projekti nedvojbeno pokazali da se u Starogradskom polju nalazi najbolje sačuvana antička grčka podjela zemljišta i dali su veliki doprinos uvrštavanju Starogradskog polja na UNESCO-v Popis svjetske baštine.<ref name="AIP3">Gaffney et al. 1997., str. 11.-30.</ref><ref name="SGP10">[http://www.starogradsko-polje.net/?p=67 Istraživanja] (i podstranice), starogradsko-polje.net, pristupljeno 19.studenog 2013.</ref><ref name="MZ">Zaninović 1996., str. 28.-33.</ref>
 
== Grčka kolonizacija i podjela zemljišta ==
Dolazak [[Kolonizacija|kolonista]] s [[Grčka|grčkog]] otoka [[Paros]]a u današnji Stari Grad smješta se u [[4. stoljeće pr. Kr.]] Prema [[Diodor Sicilski|Diodoru Sicilskom]] kolonija [[Faros]] ([[Starogrčki jezik|grč.]] Φάρος) osnovana je 385./384. godine pr. Kr.<ref name="SGP3">[http://www.starogradsko-polje.net/?p=84 Osnivanje Farosa], starogradsko-polje.net, pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> Kako se svaki grčki grad sastoji od gradskog centra - ''asti'' (grč. άστυ) i [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] područja - ''hora'' (grč. χωρα) koje je pod upravom grada, sljedeći korak u kolonizaciji je podjela zemlje u Starogradskom polju. Zemlja se dijelila [[ždrijeb]]om, pa je tako svaki kolonist imao pravo na jednako veliku parcelu jednako kvalitetne zemlje.<ref name="PČ2">Popović, Čavić 2012., str. 11.</ref> Do danas u Starome Gradu nije pronađen dokument o podjeli zemljišta, sličan onom pronađenom u Lumbardi na otoku Korčuli.<ref name="PČ3">Popović, Čavić 2012., str. 21.</ref>
 
== Postupak izmjere ==
Anonimni suradnik