Johannes Gutenberg: razlika između inačica

Oko 1439. Gutenberg je bio uključen u nesretni financijski pothvat proizvodnje poliranih metalnih zrcala za koja se vjerovalo da hvataju sveto svjetlo sas vjerskih relikvija, koja su trebala biti prodavana hodočasnicima u [[Aachen]]. Godine 1439. grad je namjeravao izložiti kolekciju relikvija [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], ali je događaj odgođen za godinu dana zbog velikih poplava kojakoje su zahvatilazahvatile grad, te je namijenjeni novac potrošen.

Smatra se da je u Strasbourgu 1440. Gutenberg razvio tehniku tiskanja. U Strasbourgu je živio najmanje do 1444., nakon čega ne postoje zapisi sljedeće četiri godine, sve do 1448. Od [[1448.]] opet je u Mainzu, posuđuje novac od sestrinog supruga ArnoldArnolda GelthusGelthusa, moguće za izradu tiskarskojtiskarskog stroja i pribora. U to vrijeme već je bio upoznat sas tehnikom dobokogdubokog tiska ("intaglio"). Godine 1450. tiskarski stroj je u upotrebi i tiska njemačku poemu, vjerojatno prvo tiskanje.<ref>{{cite book|last=Klooster|first=John W.|title=Icons of invention: the makers of the modern world from Gutenberg to Gates|year=2009|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, CA|isbn=978-0-313-34745-0|page=8}}</ref>

UspjevaUspijeva dobiti pozajmicu od 8000 guildera od trgovca Johanna Fusta. Pridružuje mu se i Peter Schöffer koji je oženio Fustovu kćer.

Radionica je bila smještena u Hof Humbrechtu, na imanju daljegdaljnjeg rođaka. Nije utvrđeno kada je osmislio projekt tiskanja Biblije, ali je za taj je projekt je posudio 800 guildera od Fusta i započeo rad 1452. U isto vrijeme tiskao je i ostale unosnije tekstove (vjerojatno latinske gramatike).

Godine [[1455.]] dovršava svoj prvi tipografski rad, [[Gutenbergova Biblija|latinsku Bibliju]] na 1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru ''("Biblija od 42 retka"''). Imitirajući u lijevnim slovima tadašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, upotrijebio je za to svoje izdanje 290 različitih znakova. Međutim, Gutenberg se nije slagao s partnerom Fustom oko daljnjeg poslovnog razvoja tiskare pa ju je nakon sudskog spora izgubio. O njegovu daljnjem tiskarskom radu ne znaništa se ništane zna pouzdano, ali mu se pripisuje tiskanje izdanja ''"Missale speciale", "Mainzer Catholicon" i "Biblije od 36 redaka"'' izdane u Bambergu. Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, živeći od nadarbine koju je uživao kao član kneževe dvorske svite. Tamo je osnovan i muzej s izloženim njegovim izloženim strojem i radionicom koja je održavana.

Tijekom godine 1456. došlo je do nesuglasica između Gutenberga i Fusta, i Fust je zahtijevao povrat novca, optužujući GutenbergGutenberga da je novac potrošio nenamjenski.

U međuvremenu je projekt Biblije porastao, pa je i Gutenbergov dug porastao na 20000 guildera. Fust ga je tužio na nadbiskupskom sudu. Na pravnom dokumentu iz studenog 1455. zabilježeno je da je postojalo partnerstvupartnerstvo za "projekt knjiga", čija je sredstva prema navođenju Fusta, Gutenberg potrošio za druge namjene. Sud je presudio u korist Fusta, te mu je dodijelio upravljanja tiskarne i pola svih do tada tiskanih Biblija.

Time je Gutenberg bankrotirao, ali čini se da je zadržao (ili ponovno pokrenuo) malu tiskarsku radnju, te sudjelovasudjelovao u tiskanju Biblija u gradu [[Bamberg]]u oko 1459., za što je barem nabavio tisak. Kako njegove tiskane knjige nisu sadržavale njegovo ime ili datume teško je utvrditi daje li je taj podatak točan, te postoje nesuglasice među povjesničarima.

Za to vrijeme Fust–Schöffer radionica, je prva u Europi tiskala knjigu sas imenom i datumom izdavatelja "Mainz Psalter" u kolovozu 1457., ponosno predstavljajući mehanički proces kojime je nastala, bez spominjanja Gutenberga.

Godine 1462. tijekom sukoba dvadvaju nadbiskupa, Mainz je opustošio nadbiskup AdolfaAdolf Nassauski, te je Gutenberg protjeran u egzil. Tada starac, otišao je u grad Eltville, gdje se pretpostavlja da je započeo i nadgledao novu tiskarsku radionicu braće Bechtermünze. U siječnju 1465., Gutenbergovi doprinosi su mu priznati te mu je nadbiskup Nassauski dodijelio titulu ''Hofmann'' (sudski suradnik). Titula mu je donosila stipendiju, godišnje dvorsku odoru, te 2180 litara žita i 2000 litara vina bez poreza. Smatra se da je u to vrijeme preselio natrag u Mainz, iako o tome nema podataka.