Razlika između inačica stranice »Marksistički feminizam«

Obrisano 29 bajtova ,  prije 6 mjeseci
m
Pravopisne, gramatičke i stilističke promjene.
(kaitalističkog - kapitalističkoga; feminističkog - feminističkoga)
m (Pravopisne, gramatičke i stilističke promjene.)
Oznake: VisualEditor zadatak za novake
 
'''Marksistički feminizam''' jejest pravac [[feminizam|feminističke]] teorije koji smatra da je ukidanje [[kapitalizam|kapitalizma]] kao društveno-ekonomskog sistemasustava jedini način na koji bi se žene kao spol mogle osloboditi ugnjetavanja. Marksističke feministkinje vjeruju da je upravo kapitalizam izvor ekonomske nejednakosti, ovisnosti, političke zbrke i nezdravih društvenih odnosa između muškaraca i žena koje predstavljaju korijen ženskog ugnjetavanja.
{{pravopis}}
 
Prema [[marksistička teorija|marksističkoj teoriji]], pojedinca u kapitalističkom društvu oblikuju klasni odnosi, odnosno ljudske sposobnosti, potrebe i interesi su određeni su načinom proizvodnje koji karakterizira njihovo društvo. Marksističke feministkinje vide nejednakost spolova kao posljedicu kapitalističkoga načina proizvodnje. Spolno ugnjetavanje je ugnjetavanje prema tome klasno ugnjetavanje, odnosno ženska podređenost muškarcima se vidi se kao sredstvo (poput [[rasizam|rasizma]]) za održavanje interesa kapitala i [[vladajuća klasa|vladajuće klase]]. Marksističke feministkinje su tradicionalnu su marksističku analizu proširile uspoređivanjem rada u kući s radom u kapitalističkim poduzećima.
'''Marksistički feminizam''' je pravac [[feminizam|feminističke]] teorije koji smatra da je ukidanje [[kapitalizam|kapitalizma]] kao društveno-ekonomskog sistema jedini način na koji bi se žene kao spol mogle osloboditi ugnjetavanja. Marksističke feministkinje vjeruju da je upravo kapitalizam izvor ekonomske nejednakosti, ovisnosti, političke zbrke i nezdravih društvenih odnosa između muškaraca i žena koje predstavljaju korijen ženskog ugnjetavanja.
 
Marksistički feminizam jekritiziraju predmetrazni kritika od strane raznih pojedinacapojedinci i pokretapokreti, bilo unutar, bilo van feminističkoga pokreta. [[Radikalni feminizam|Radikalne feministkinje]] napadaju ga napadaju zbog toga što, po njihovom mišljenju, stavlja naglasak na klasno društvo, a ne patrijarhat kao izvor ženskog ugnjetavanja. Austrijski je ekonomist [[Ludwig von Mises]] je, pak, napao marksistički feminizam s tezom kako je nastanak klasnog društva zapravo ustanovio državni i pravni okvir na temelju kogakojega će žene kroz historijupovijest postupno ostvarivati svoja [[ženska prava|prava]].
Prema [[marksistička teorija|marksističkoj teoriji]], pojedinca u kapitalističkom društvu oblikuju klasni odnosi, odnosno ljudske sposobnosti, potrebe i interesi su određeni načinom proizvodnje koji karakterizira njihovo društvo. Marksističke feministkinje vide nejednakost spolova kao posljedicu kapitalističkoga načina proizvodnje. Spolno ugnjetavanje je prema tome klasno ugnjetavanje, odnosno ženska podređenost muškarcima se vidi kao sredstvo (poput [[rasizam|rasizma]]) za održavanje interesa kapitala i [[vladajuća klasa|vladajuće klase]]. Marksističke feministkinje su tradicionalnu marksističku analizu proširile uspoređivanjem rada u kući s radom u kapitalističkim poduzećima.
 
Marksistički feminizam je predmet kritika od strane raznih pojedinaca i pokreta, bilo unutar bilo van feminističkoga pokreta. [[Radikalni feminizam|Radikalne feministkinje]] ga napadaju zbog toga što, po njihovom mišljenju, stavlja naglasak na klasno društvo, a ne patrijarhat kao izvor ženskog ugnjetavanja. Austrijski ekonomist [[Ludwig von Mises]] je, pak, napao marksistički feminizam s tezom kako je nastanak klasnog društva zapravo ustanovio državni i pravni okvir na temelju koga će žene kroz historiju postupno ostvarivati svoja [[ženska prava|prava]].
 
{{feminizam}}
203

uređivanja