Novi Vinodolski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 95.168.121.11 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 78:
==Uprava==
==Povijest==
Prvo spominjanje Novoga u pisanom obliku datira iz godine [[1288.]] kada se piše [[Vinodolski zakon]]. U to vrijeme grad je pod upravom knezova Krčkih - kasnijih [[Frankopani|Frankopana]] su- uspjeličiji je član, knez [[Leonard Krčki (Frankopan)|Leonard]] uspio staviti u zakon da im se Krčkima prizna kako su oni ''priznata najviša sudbena vlast u [[Vinodol]]u i nad svim ljudima koji nastavaju vinodol'' (član 75), te zabranilida se zabrani održavanje općinskog vijeća ako nije nazočan čovjek knezevakneževa povjerenja (član 57). Novi je ostao pod Frankopanima do [[1671.]] kada je ubijen posljednji Frankopan, Fran Krsto. Novi je u srednjem vijeku imao nekoliko teških godina i dana. [[1496.]] godine Novistradao je stradao od [[Kuga|kuge]], a jedan od težih dana bio je i [[27. kolovoza]] [[1527.]], kada su [[Osmansko Carstvo|Turci]] zapalili i opljačkali grad. Istu je sudbinu grad doživio [[1598.]] godine, kada su [[Mletačka Republika|Mlečani]] pod zapovjedništvom admirala Ivana Bemba opljačkali grad i porušili tvrđavu Lopsica. Još je više grad stradao [[29. kolovoza]] [[1615.]] kada je posada grada Novoga išla u pomoć [[Uskoci]]ma, za što su saznali Mlečani te napali slabo čuvan grad. togaToga su dana Mlečani barbarski pobili starce, žene i djecu, sve za slavu [[Venecija|Venecije]]. Jedna od najstarijih građevina je stolna crkva sv. Filipa i Jakova koju je posvetio biskup Kristofor [[1498.]] a koja je restaurirna [[1520.]] godine. Matice krštenih postoje od [[1650.]] godine, a matice vjenčanih od [[1674.]] godine. Od [[Glagoljica|glagoljičnog]] pisma ostao je sačuvan natpis na kapelici sv. Lucije datiran [[28. lipnja]] [[1499.]] godine, misal na glagoljici iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] te nekoliko časoslova.
 
Novljani su imali dosta neslaganja sa susjedima, [[Bribir]]om i Ledenicama pogotovo što se tiče granica. S Bribirom one su uređene [[1309.]], a s Ledenicama je bilo i nekoliko stvarnih okršaja od [[1596.]] do [[1686.]] godine. Niti kasnije Novi nije bio pošteđen razaranja, jedno od većih dogodilo se [[1750.]] kada je grad razrušio veliki [[potres]], a samo sedam godina kasnije velika [[bura]] nanijela je štetu tako da je [[1761.]] godine donesene odluka o rušenju dviju trećina građevina kako bi se uštedilo na popravcima. Tada se živjelo u Novom 6 plemićkih obitelji, 11 slobodnjaka, 63 obitelji knapova i 130 kmetovskih obitelji. Kao slobodnjaci spominju se Mikula Mudrovcic, Ivan Kargacin, Alberto Marijašević, Grgo Jeličić, Bruic Petrinović, Anton i Petar Mariašević, pod istim prezimenima bilo je mnogo obitelji ali oni su bili knapovi ili kmetovi. Od toga se vremena zadržala i današnja nošnja.