Nikita Hruščov: razlika između inačica

 

== Životopis ==

 

Hruščov je ubrzano napredovao u stranci, te je [[1934.]] postao član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]]. U razdoblju od [[1935.]] do [[1937.]] generalni je tajnik moskovskog regionalnog komiteta gdje provodi industrijalizacijski program druge petoljetke. Godine [[1938.]] premješten je u [[Ukrajina|Ukrajinu]] gdje vrši dužnost generalnog tajnika ukrajinske partijske organizacije i postaje privremeni član partijskog [[Politbiro]]a. Punopravan član Politbiroa postaje [[1939.]] godine kada je imenovan u Prezidij Vrhovnog Sovjeta. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Hruščov je na čelu političkog odjela Crvene armije na južnom frontu. Godine [[1944.]] kada su [[Nijemci]] istisnuti iz Ukrajine povjerena mu je obnova poljoprivredne proizvodnje, uspostava reda i kažnjavanje izdajica. Vraćajući se u Moskvu imenovan je članom Sekretarijata partijskog Centralnog komiteta. Kasnije će se istaknuti kao vodeći sovjetski poljoprivredni ekspert. Nakon smrti Staljina [[1953.]] postao je generalni tajnik Centralnog komiteta i time glava komunističke stranke SSSR-a. Tada je započela borba za vlast između Hruščova; Georgija Malenkova, premijera i [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], šefa tajne policije ([[KGB]]). Malenkov i Hruščov, s još jednim dijelom vlade, željeli su smanjiti moć KGB-a koji je u doba Staljina došao na zao glas. Berija je nasuprot njima želio povećati političku moć KGB-a. Stranka je podržala Malenkova i Hruščova, a Berija je uhićen i smaknut [[1953.]] godine. Hrušov je tada uspio pobijediti Malenkova jer je on kontrolirao partijski aparat i na važne funkcije imenovao velik broj ljudi koji su mu bili odani. Stoga je [[1955.]] godine Malenkov podnio ostavku.