Razlika između inačica stranice »Neoliberalizam«

Dodana 5.584 bajta ,  prije 3 mjeseca
bez sažetka
 
Kada je izraz ušao u uobičajenu upotrebu 1980-ih u vezi s ekonomskim reformama [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] u [[Čile]]u, odmah je poprimio negativne konotacije i široko je korišten uglavnom od strane kritičara tržišne reforme i [[laissez-faire]] kapitalizma. Znanstvenici su ga težili vezati s teorijama ekonomista društva Mont Pelerin: [[Friedrich Hayek|Friedricha Hayeka]], [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] i [[James Buchanan|Jamesa M. Buchanana]], zajedno s političarima i kreatorima politike poput [[Margaret Thatcher]], [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] i [[Alan Greenspan|Alana Greenspana]].<ref name=Boas2009/><ref>{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false 3] |isbn= 978-1138844001}}</ref> Kada se novo značenje neoliberalizma ustalilo kao uobičajena upotreba među znanstvenicima španjolskog govornog područja, ono se proširilo na proučavanje [[politička ekonomija|političke ekonomije]] na engleskom i drugim jezicima. Od 1994. godine kada je uspostavljen trgovinski blok [[NAFTA]] i nakon reakcije [[Zapatisti|zapatista]] na ovaj razvoj događaja u [[Chiapas]]u, pojam je postao globalan, te od onda stručno proučavanje neoliberalizma raste.<ref name="Wilson2017">{{cite book |last=Wilson |first=Julie |date=2017 |title=Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/Neoliberalism/Wilson/p/book/9781138654631|publisher=Routledge|page=6 |isbn=978-1138654631|quote=In recent decades, neoliberalism has become an important area of study across the humanities and social sciences.}}</ref>
 
==Terminologija==
===Porijeklo===
[[File:Friedrich Hayek portrait.jpg|thumb|upright|[[Friedrich Hayek]]]]
Pojam "neoliberalizam" postojao je u [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] u 19. stoljeću (''néo-libéralisme'', kasnije su ga koristili i drugi, uključujući klasičnoliberalnog ekonomista [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] koji je jedan od svojih eseja iz 1951. naslovio "Neo-Liberalism and its Prospects" ("Neoliberalizam i njegovi izgledi").<ref name="Burgin2012">{{cite book|author=Angus Burgin|title=The Great Persuasion: Reinventing Free Markets since the Depression|url=https://books.google.com/books?id=BnZ1qKdXojoC&pg=PA170|date=2012|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-06743-1|page=170}}</ref>
 
1938. je godine na kolokviju [["Walter Lippmann"]] predložen pojam neoliberalizma koji je konačno izabran za opisivanje specifične skupine ekonomskih uvjerenja.<ref name="mirowski"/>{{Is|12–13}}<ref>[[Oliver Marc Hartwich]], [http://www.ort.edu.uy/facs/boletininternacionales/contenidos/68/neoliberalism68.pdf Neoliberalism: The Genesis of a Political Swearword], Centre for Independent Studies, 2009, {{ISBN|1-86432-185-7}}, p. 19</ref> Na kolokviju se definiralo koncept neoliberalizma kao pristup koji uključuje "davanje prioriteta [[cjenovni mehanizam|cjenovnom mehanizmu]], slobodnom poduzetništvu, sustavu [[tržišno natjecanje|tržišnog natjecanja]], te snažne i nepristrane države".<ref name="mirowski"/>{{Is|13–14}} Biti ''neoliberalnim'' značilo je zagovaranje modernih ekonomskih politika državnom intervencijom.<ref name="mirowski"/>{{Is|48}} Neoliberalni državni intervencionizam doveo je do sukoba sa suprotstavljenim taborom ''[[Laissez faire|laissez-faire]]'' i [[klasični liberalizam|klasičnih liberala]], kao što je [[Ludwig von Mises]].<ref>[[Jörg Guido Hülsmann]], [https://mises.org/daily/6022/ Against the Neoliberals], Ludwig von Mises Institute, May 2012</ref>
 
Većina znanstvenika u 1950-ima i 1960-ima razumijevali su da se pojam odnosi na socijalnu društvenu ekonomiju i njene najvažnije ekonomske teoretičare kao što su Eucken, Röpke, Rüstow i Müller-Armack. Iako je Friedrich Hayek imao intelektualne veze s njemačkim neoliberalima, njegovo se ime zbog želje za slobodnijem tržištu rijetko spominjalo u vezi s neoliberalizmom ovog doba.<ref>{{cite journal |title=Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author=Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal=Studies in Comparative International Development |date=June 2009 |volume=44 |issue=2 |page=147 |doi=10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access=free }}</ref>
 
Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvena članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>
 
Drugi pokret [[Lijevi centar|lijevog centra]] koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Prema mišljenju političkog komentatora [[David Brooks|Davida Brooksa]], među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke [[Al Gore]] i [[Bill Clinton]].<ref>David Brooks, [https://www.nytimes.com/2007/03/11/opinion/11brooks.html?_r=0 The Vanishing Neoliberal], The New York Times, 2007</ref> Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: ''[[The New Republic]]'' i ''[[Washington Monthly]]''<ref>{{cite web |url=https://www.jacobinmag.com/2016/04/chait-neoliberal-new-inquiry-democrats-socialism/|title=The First Neoliberals|last= Robin|first=Corey|date= April 28, 2016|website=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]]|access-date= April 23, 2017}}</ref>, a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar [[Charles Peters]] koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").<ref>Matt Welch, [http://reason.com/archives/2013/03/25/the-death-of-contrarianism The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power], Reason Magazine, May 2013</ref><ref>Charles Peters, [http://www.unz.org/Pub/WashingtonMonthly-1983may-00008 A Neoliberal's Manifesto], The Washington Monthly, May 1983</ref>
 
==Vidi još==