Neoliberalizam: razlika između inačica

1938. je godine na kolokviju [["Walter Lippmann"]] predložen pojam neoliberalizma koji je konačno izabran za opisivanje specifične skupine ekonomskih uvjerenja.<ref name="mirowski"/>{{Is|12–13}}<ref>[[Oliver Marc Hartwich]], [http://www.ort.edu.uy/facs/boletininternacionales/contenidos/68/neoliberalism68.pdf Neoliberalism: The Genesis of a Political Swearword], Centre for Independent Studies, 2009, {{ISBN|1-86432-185-7}}, p. 19</ref> Na kolokviju se definiralo koncept neoliberalizma kao pristup koji uključuje "davanje prioriteta [[cjenovni mehanizam|cjenovnom mehanizmu]], slobodnom poduzetništvu, sustavu [[tržišno natjecanje|tržišnog natjecanja]], te snažne i nepristrane države".<ref name="mirowski"/>{{Is|13–14}} Biti ''neoliberalnim'' značilo je zagovaranje modernih ekonomskih politika državnom intervencijom.<ref name="mirowski"/>{{Is|48}} Neoliberalni državni intervencionizam doveo je do sukoba sa suprotstavljenim taborom ''[[Laissez faire|laissez-faire]]'' i [[klasični liberalizam|klasičnih liberala]], kao što je [[Ludwig von Mises]].<ref>[[Jörg Guido Hülsmann]], [https://mises.org/daily/6022/ Against the Neoliberals], Ludwig von Mises Institute, May 2012</ref>

 

 

Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvena članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>