Komet: razlika između inačica

'''Komet''' (prema [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ϰομήτης'': dugokos; zvijezda repatica) je nestalno [[nebesko tijelo]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] kojima su [[Planetarna putanja|staze]] vrlo izdužene, a ravninu [[ekliptika|ekliptike]] mogu presijecati pod bilo kojim [[kut]]om. Njihovo je osnovno tijelo [[Jezgra kometa|jezgra]], rahla tvorevina smrznutih tvari, [[led]]a s prašinom. Oko jezgre razvija se [[Koma (astronomija)|koma]] (koja zajedno s jezgrom čini '''glavu kometa'''), a iz nje [[Rep kometa|rep]]. Veličina jezgara većinom je nepoznata; desetak bolje upoznatih jezgara promjera su od jednoga do dvadeset [[kilometar]]a. <ref> '''kometi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32567] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

[[Koma (astronomija)|Koma]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''coma''&nbsp;<&nbsp;grč. ''ϰόμη'': kosa, vlasi) je magličasti ovoj kometske jezgre koji zajedno s jezgrom tvori glavu kometa. Sastoji se od rijetkih [[plin]]ova i prašine. [[Kugla]]sta je ili izdužena oblika, a katkada pokazuje slojeve. Veličine je kao jedna do deset [[Zemlja|Zemaljskih kugli]]. Nastaje kada [[Sunce]] dovoljno zagrije kometsku jezgru, iz koje se tada oslobađaju plinovi [[Sublimacija|sublimacijom]] zaleđene tvari, noseći sa sobom čestice praha. Koma je zapravo [[atmosfera]] u kojoj djelovanjem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]] dolazi do [[Elektrolitska disocijacija|disocijacije]] [[molekula]] i do [[ionizacija|ionizacije]] produkata raspada, koji su pobuđeni pa svijetle. Zbog utjecaja [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]] i [[magnetsko polje|magnetskog polja]], plinovi kome udaljuju se od Sunca [[brzina|brzinom]] oko 1&nbsp;[[Metar u sekundi|km/s]] i oblikuju rep, koji je ravan i svijetli modrikasto. Na nekoj udaljenosti od jezgre, čestice prašine lebde slobodno i ovisno o svojoj [[masa|masi]] gibaju se u polju Sunčeve [[sila teže|sile teže]]. Tako nastaje žućkasti zavinuti prašni rep koji odbija [[Sunčeva svjetlost|Sunčevu svjetlost]]. Čestice kome raspršuju se po kometskoj stazi. <ref> '''koma''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=32524] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Komet je [[nebesko tijelo]] koja se nalazi u [[elipsa|eliptičnoj]] putanji oko [[Sunce|Sunca]]. Dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih područja [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Tamo su odbačeni [[gravitacija|gravitacijom]] divovskih [[planet]]a kada je [[Sunčev sustav]] tek nastajao. Većina ih stiže iz [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] -– [[led]]ene sferične oblasti na samom rubu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Kometi se sastoje od [[silikati|silikatne]] prašine i smrznutih plinova u obliku raznih vrsta leda ([[inje|inja]]) koji čine poroznu jezgru. Kada se putanja kometa počne približavati [[Sunce|Suncu]], zbog povećanja temperature, led i smrznute čestice počinju [[Isparavanje|isparavati]] stvarajući oblak plina oko kometa koji se zove [[koma (astronomija)|koma]]. Zbog pritiska Sunčevog vjetra i [[Elektromagnetsko zračenje|radijacije]], koma i tijelo kometa prilikom raspadanja pretvaraju se u karakteristične repove koji su vidljivi na nebu. Smjer plinovitog repa je u pravcu suprotno od [[Sunce|Sunca]], dok je rep kojeg čine čestice prašine nešto širi i tromiji u pomicanju. Rep može biti dug milijunima [[kilometar]]a.

Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Nazvan prema&nbsp;[[Edmond Halley|Edmondu Halleyju]] koji ga je opažao 1682. te povezao s prethodnim pojavama iz godine 1531. i 1607., za koje je utvrdio da ih je bilo oko 30, počevši od 476.&nbsp;pr.&nbsp;Kr. Giba se retrogradno. Kada je posljednji put prošao kroz perihel 9.&nbsp;veljače&nbsp;1986., izbliza su ga proučavale svemirske letjelice [[Giotto]], Sakigake, Suisei i Vega. Snimka s Giotta pokazuje izduženu jezgru izmjera 7.2&nbsp;km&nbsp;×&nbsp;7.2&nbsp;km&nbsp;×&nbsp;15.3&nbsp;km. Iz vrlo tamnog tla na osunčanoj površini jezgre izbijali su mlazovi isparene tvari (leda i prašine) u obliku [[gejzir]]a. <ref> '''Halleyjev komet''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=24188] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

[[Komet Čurjumov-Gerasimenko]] (označen kao 67P/Čurjumov-Gerasimenko ili ponekad nazvan Čuri ili 67P/C–G ili samo 67P) je komet s trenutnim [[Ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] 6.45 godina, vrti se oko svoje osi za otprilike 12.4 sati i putuje brzinom 135 000&nbsp;[[Kilometar na sat|km/h]]. Sljedeći put će proći kroz [[perihel]] (najbliži položaj do Sunca) 13. kolovoza 2015. Komet su otkrili Klim Čurjumov i Svetlana Ivanova Gerasimenko 1969. [[Rosetta (svemirska letjelica)|Svemirska letjelica Rosetta]], [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]] (ESA), tijekom jutra je lansirala sondu ''Philae'' koja se uspješno spustila na komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko na dan 12. studenog 2014 i tako je postala prva [[svemirska letjelica]] koja je sletjela na jezgru kometa. Ona je lansirana 2. ožujka 2004. iz svemirskog centra u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] pomoću [[Ariane (raketa)|rakete Ariane 5G]], a sastoji se od dvije glavne komponente: sonde ''Rosetta'' i landera ''Philae''. <ref> "JPL Small-Body Database Browser: 67P/Churyumov-Gerasimenko", [http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=67P], Jet Propulsion Laboratory, 2014. </ref>