Inačica od 29. studenoga 2019. u 01:38 uredi XXBlackburnXx (razgovor \| doprinosi) 151 edit m uklonjena promjena suradnika 31.45.226.216 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 20. travnja 2021. u 15:37 uredi ukloni ovu izmjenu Bojovnik (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.560 edits m →‎Zemljopisni položaj: +povijest, demografska povijest Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 23: \|karta2_opis = Zadarske županije }} '''Vrana''' je naselje u ~~Zadarskoj~~sastavu ~~županiji~~Općine Pakoštane u blizini [[Vransko jezero (Dalmacija)\|Vranskog jezera]]. Pripada [[Ravni kotari\|Ravnim kotarima]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na 43° 57' 23" sjeverne zemljopisne širine i 15° 33' 43" istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Vranskog jezera, 6 km od Pakoštana, 13 km istočno od [[Biograd]]a te nekoliko kilometara zračne udaljenosti od jadranske obale. Graniči s naseljima [[Radašinovci]], [[Pristeg]], [[Donje Ceranje]], [[Miranje]] i [[Donja Jagodnja]] (u sastavu Grada Benkovca) te naseljima Pakoštane i Biograd na Moru. == Upravna organizacija == Line 48 ⟶ 50: === Novi vijek === Nakon oslobođenja od Osmanlija te polaganog oslobađanja čitavog zaleđa, Vrana gubi svoje veliko srednjovjekovno značenje te postaje tek omanje seosko naselje. Vranskim dobrom od 1752. pa sve do 1868. upravljaju plemići [[Borelli Vranski\|Borelli-Vranski]], nakon čega postaje državno dobro. Borelliji nastoje oko unaprjeđenja poljoprivrede i podizanja prihoda od svog posjeda te uvode nove kulture, alate i tehnike obrade. Naselili su i određeni broj seljaka podrijetlom iz talijanske regije Furlanija. Godine 1770. [[Hrvatska pod Mletcima\|mletačka vlast]] prokopala je kanal (danas poznat kao ''Prosika'') kojim je Vransko jezero spojeno s morem, posušile su se močvare i poljodjelstvo je opet obnovljeno~~. Vranskim dobrom od 1752. pa sve do 1868. upravljaju plemići [[Borelli Vranski\|Borelli-Vranski]], nakon čega postaje državno dobro~~. [[Malarija]] je ipak ostala veliki problem sve do početka dvadesetog stoljeća. === Drugi svjetski rat === Izbijanjem rata u travnju 1941. Vranu, kao i ostatak Ravnih kotara, okupiraju i prisvajaju Talijani. Postaje dio [[Guvernatorat Dalmacija\|Zadarske provincije]] u sastavu Općine Benkovac. Talijanska vlast pokreće val nasilja i represije nad mještanima, oduzimanja stoke i hrane te provodi politiku [[Talijanizacija\|talijanizacije]]. Talijanskoj vojsci i [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija\|dobrovoljačkim paravojnim postrojbama u njihovoj službi]] suprotstavljaju se partizani, vršeći diverzije i sabotaže te napade. U rujnu 1943., kapitulacijom Italije, Vrana nominalno ulazi u sastav NDH, no sve je veća vojna i civilna vlast Nijemaca. Jačanjem narodnooslobodilačkog pokreta, [[Maškovića Han\|Maškovića han]] postaje vojna točka i uporište njemačke i ustaške posade. Prema povjesničaru umjetnosti [[Cvito Fisković\|Cvitu Fiskoviću]], "iznakazili su mu i oštetili zidine gradeći zaklone i puškarnice."<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Cvito Fisković\|title=Dalmatinski spomenici i okupator\|url=https://hrcak.srce.hr/143421\|date=1946-12-23\|journal=Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji\|volume=1\|issue=1\|pages=3–31\|language=hr\|accessdate=2021-04-20}}</ref> U ožujku 1944. ustaše su ubili trinaest članova srpske obitelji u Vrani, što je odjeknulo sjevernom Dalmacijom.<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Mateo Bratanić, Tomislav Ražnjević\|title=Partizanska propaganda na zadarskom području 1943. – 1945. s naglaskom na ulogu komunističke partije hrvatske\|url=https://hrcak.srce.hr/170603\|date=2016-12-15\|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\|issue=58\|pages=383–437\|language=hr\|accessdate=2021-04-20}}</ref> Nakon oslobođenja krajem 1944., na kraće vrijeme je uspostavljen kažnjenički zavod Vrana. Osuđeni suradnici okupatora ili pripadnici četničkih i ustaških postrojbi služili su kaznu na Poljoprivrednom dobru Vrana.<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Zdravko Matić\|title=Djelovanje suda za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj 1945. – osvrt na Srednjodalmatinski okrug i presudu Mati Podrugu iz Dicma\|url=https://hrcak.srce.hr/211530\|date=2018-12-06\|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\|issue=60\|pages=351–383\|id=10.21857/yrvgqtkl39\|language=hr\|accessdate=2021-04-20}}</ref> == Gospodarstvo == Razvijeno je ratarstvo. U Vrani djeluje tvrtka "Vrana d.o.o." sa sjedištem u Biogradu na Moru, koja se bavi peradarstvom i povrtlarstvom, s prihodima od 65 milijuna kuna u 2019. godini. ~~Razvijeno je ratarstvo.~~ == Stanovništvo == 2011. naselje Vrana brojilo je 790 stanovnika. 2001. naselje Vrana brojilo je 724 stanovnika, od čega se 708 (98%) osoba izjasnilo kao Hrvati, 10 (1,4%) kao Srbi, uz 16 ostalih. 1991. naselje Vrana brojilo je 1249 stanovnika, od čega se 991 (79%) osoba izjasnilo kao Hrvati, 229 (18,3%) kao Srbi, uz 29 ostalih.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.p-portal.net/graf/stanovnistvo/Ustroj2001.html\|title=Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011 godine prema teritorijalnoj podjeli iz 2001. godine\|work=www.p-portal.net\|accessdate=2021-04-20}}</ref> == Znamenitosti ==

Vrana (Pakoštane): razlika između inačica