Vega 1: razlika između inačica

[[Halleyjev komet]] - 6. ožujka 1986.|trenutacna_destinacija=|satelit_od=|orbitira=|baterije=|pad_iz_orbite=|lansiranje=15. prosinca 1984. - 10:16:24 CET|lansiran_uz_pomoc=Proton 8K82K|raketa_nosac=|mjesto_lansiranja=[[Bajkonur]]|trajanje_misije=2 dana (balon)<br><small>; 2 godine, 1 mjesec i 15 dana (od lansiranja do gubitka komunikacije)<ref>https://www.nasa.gov/connect/ebooks/beyond_earth_detail.html</ref>|NSSDC_ID=|internet_sjediste=|masa=4920 kg|napajanje=|ref=}}'''Vega 1''' (zajedno s blizankom [[Vega 2|Vegom 2]]) [[Sovjetski Savez|sovjetska]] je svemirska sonda, dio [[Vega program|programa Vega]]. Svemirska letjelica bila je razvoj ranijegranije plovilamisije [[Venera (program)|Venera]]. Dizajnirao ih je [[Svemirski centar Babakin]], a [[Lavochkin]] u [[Khimkij|Khimkiju]] konstruirao ih je kao '''5VK'''. Ime VeGa (ВеГа) kombinira prva dva slova ruske riječi za [[Venera|Veneru]] (Венера: "Venera") i [[Halleyjev komet|Halley]] (Галлея: "Galleya").

Letjelicu su pokretali dvojaki veliki solarni paneli, a instrumenti su uključivali antenu, kamere, [[spektrometar]], infracrveni sondaž[[dubinomjer]], [[Magnetometar|magnetometre]] (MISCHA) i sonde za plazmu. Letjelica od 4.920 kg lansirana je raketom Proton 8K82K s kozmodroma [[Bajkonur]], Tyuratam, [[Kazahstan|Kazahstanski SSR]]. I Vega 1 i 2 bile su troosovinski stabilizirane letjelice. Svemirska letjelica bila je opremljena dvostrukim štitnikom odbojnika za zaštitu od prašine od [[Halleyjev komet|Halleyjevog kometa]].<ref name="Vegaspace">V. A. Agureikin, S. I. Anisimov, A. V. Bushman, G. I. Kanel', V. P. Karyagin, A. B. Konstantinov, B. P. Kryukov, V. F. Minin, S. V. Razorenov, R. Z. Sagdeev, S. G. Sugak, V. E. Fortov, (1984). "Thermo-physical and gas-dynamic studies of the meteorite shield for the Vega spacecraft". ''High Temperature'' '''761-778''' 22(5). WoS:[http://ws.isiknowledge.com/cps/openurl/service?url_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft_id=info:ut/A1984ALC5000020 A1984ALC5000020] Scopus:[http://www.scopus.com/record/display.uri?eid=2-s2.0-0021489019&origin=resultslist 2-s2.0-0021489019]</ref>

Silazni modul stigao je na Veneru 11. lipnja 1985., dva dana nakon što je pušten iz prolazne sonde Vega 1. Modul, kugla od 1500 kg, promjera 240 cm, sadržavao je površinski sletniksletač i istraživačistraživački [[Balon|balonabalon]]. Sonda je izvela [[Gravitacijska praćka|gravitacijskigravitacijsku pomoćni manevarpraćku]] koristeći Veneru i nastavila svoju misiju presretanjasusreta sa kometakometom.<ref name="nasavega1a">[https://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraft/display.action?id=1984-125A NASA—NSSDC—Spacecraft—Details]</ref>

Površinski sletniksletač bio je identičan onome s Vege 2 kao i prethodnih šest misija Venera. Cilj sonde bio je proučavanje atmosfere i izložene površine planeta. Znanstveni korisni teret obuhvaćao je [[ultraljubičasti spektrometar]], senzore temperature i tlaka, mjerač koncentracije vode, [[Kromatografija|kromatograf]] u plinskoj fazi, [[rendgenski spektrometar]], maseni spektrometar i uređaj za površinsko uzorkovanje. Budući da je sonda noćno sletjela tijekom noći, nisu snimljene slike. Nekoliko ovih znanstvenih alata (UV spektrometar, maseni spektrograf i uređaji za mjerenje tlaka i temperature) razvijeno je u suradnji s francuskim znanstvenicima.<ref name="nasavega1a" />

LanderSletač seje uspješno dotaknuo tlo u ravnici Sirena sjeverno od AfroditeAfroditine zemlje (''Aphrodite TereTerra''). Zbog pretjerane [[Turbulencija|turbulencije]], neki površinski eksperimenti nenamjerno su aktivirani 20 km iznad površine. Samo je maseni spektrometar mogao vratitislati podatke.<ref name="nasavega1b">{{Cite web|url=http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=Vega_01&Display=ReadMore|title=NASA Database—Solar System Exploration; Missions; By Target; Venus; Past; Vega 1|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615191247/http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=Vega_01&Display=ReadMore|archive-date=15 June 2013|access-date=11 April 2015|url-status=dead}}</ref>

Alati na slijetačusletaču su:

* Aerosolni [[Rendgenske zrake|rentgenskirendgenski]] fluorescentni spektrometar - IFP

* [[Penetrometar]] / ohmmetar tla — Prop-V

* Stabilizirani oscilator / Doppler radio

Kapsula Vega 1 Landersa /sletačem Baloni balonom ušla je u [[Venerina atmosfera|atmosferuVenerinu Venereatmosferu]] (125 km nadmorske visine) u 3:06:10 [[Srednjoeuropsko vrijeme|CET]] (vrijeme primanja Zemlje; [[moskovsko vrijeme]] 05:06:10) 11. lipnja 1985. brzinom otprilike 11 km / s. Otprilike u 3:06:25 CET padobran pričvršćen za kapicu desantnog broda otvorio se na nadmorskoj visini od 64 km. Kapa i padobran pušteni su 15 sekundi kasnije na visini od 63 km. Paket balona izvučen je padobranom iz svog pretinca 40 sekundi kasnije na visini od 61 km. Drugi padobran otvorio se na nadmorskoj visini od 55 km, 200 sekundi nakon ulaska, vadeći napuhani balon. Balon je napuhan 100 sekundi kasnije na 54 km, a padobran i sustav napuhavanja su izbačeni. Prigušnica je izbačena kada je balon dosegao otprilike 50 km, a balon jese otplivaovratio natrag na stabilnu visinu između 53 i 54 km nekih 15 do 25 minuta nakon ulaska.

Srednja stabilna visina iznosila je 53,6 km, s tlakom od 535 mbara i temperaturom od 300–310 K u srednjem, najaktivnijem sloju Venerinog troslojnog oblačnog sustava. Balon je letio prema zapadu u zonskom toku vjetra s prosječnom brzinom od oko 69 m / s (248 km / h) na gotovo konstantnoj geografskoj širini. Sonda je 12. lipnja prešla [[terminator]] iz noći u dan u 13:20 CET nakon prelaska 8500 km. Sonda je nastavila s radom danju sve dok konačni prijenos nije primljen u 1:38 CET, 13. lipnja, nakon ukupne prijeđene udaljenosti od 11 600 km ili oko 30% opsega planeta. Nije poznato koliko je dalje balon putovao nakon završne komunikacije.<ref name="nasavega1b" />

== Misija zana Halleyjev komet ==

Nakon njihovih susreta s Venerom, Vegasovamatične sonde majčinstvaVega koristila su gravitaciju Venere, da presretnu [[Halleyjev komet]].

Slike su se počele vraćatidolaziti [[4. ožujka]] 1986. godine i korištene su za pomoć u preciznijem prolazu[[Giotto|Giottovom]] Giottovogpreletu prolaskaHalleyjevog kometekometa. Rane Vegine slike iz Vege pokazale su dva svijetla područja na kometi, koja su u početku tumačena kao [[dvostruka jezgra]]. Svjetla područja kasnije će se ispostaviti kao dva mlaza koja emitiraju iz kometekometa. Slike su također pokazale da je jezgra tamna, a očitanja infracrvenog spektrometra izmjerila su temperaturu jezgre od 300 K do 400 K, mnogo toplijutoplije nego što se očekivalo za ledeno tijelo. Zaključak je bio da je kometa na površini imala tanak sloj koji je prekrivao zaleđeno tijelo.

Intenzivno ispitivanje komete obuhvatilo je samo tri sata oko najbližeg pristupaprilaza. Namijenjeni su mjerenju fizikalnih parametara jezgre, poput dimenzija, oblika, temperature i površinskih svojstava, kao i proučavanju strukture i dinamike [[Koma|kome]], sastavu plina blizu jezgre, sastavu čestica prašine i raspodjela mase kao funkcije udaljenosti do jezgre i interakcije kometa-solarni i [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]].

Slike Vege pokazale su da je jezgra duga oko 14 km s razdobljem rotacije od oko 53 sata. Spektrometar mase prašine otkrio je materijal sličan sastavu [[Hondrit|hondritskih]] meteorita karbonskih hondriti, a također je otkrio i [[klatratni led]].

Nakon naknadnih snimaka 7. i 8. ožujka 1986., Vega 1 krenuo je krenula u duboki svemir. Ukupno su Vega 1 i Vega 2 vratile oko 1500 slika kometeHalleyjevog Halleykometa. Vega 1 je ostaoostala bez goriva za kontrolu stava 30. siječnja 1987, a kontakt s Vegom 2 nastavio se do 24. ožujka 1987.

Vega 1 se trenutno nalazi u heliocentričnoj orbiti, s perihelom od 0,70 AUAJ, afelom od 0,98 AUAJ, ekscentričnošću od 0,17, nagibom od 2,3 stupnja i orbitalnim razdobljem od 281 dana.