Vatroslav Jagić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1838. → 1838. (11)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Jagic.jpg|mini|'''Vatroslav Jagić''']]
'''Vatroslav Jagić''' ([[Varaždin]], [[6. srpnja]] [[1838.]] - [[Beč]], [[5. kolovoza]] [[1923.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]] jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
[[Datoteka:HR-Jagich.jpg|mini|'''Grb roda Jagić,''' sam Vatroslav Jagić s istim grbom dobio titulu viteza, dok su ostali se služili samo plemićkim naslovom, a prema grbovnici iz 1579. godine.]]
== Životopis ==
Pučku školu i [[Gimnazija|gimnaziju]] pohađao u Varaždinu, [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] završio u [[Zagreb]]u 1856. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 914., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> U Beču je studirao klasičnu [[Filologija|filologiju]], a kod [[Franz Miklošič|Franza Miklošiča]] slušao [[slavistika|slavistiku]] kojoj se potpuno priklonio. Završivši studij vratio se u Zagreb gdje je skoro cijelo desetljeće (1861. - 1870.) profesor u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]].<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Godine [[1869.]] izabran je za pravog člana [[JAZU]] i dopisnog petrogradske akademije. Sljedeće godine otpušten iz državne službe.
 
Na preporuku [[Izmail Ivanovič Sreznevskij|I. I. Sreznjevskog]] izabran je za profesora slavistike u [[Odesa|Odesi]]. Pripremnu godinu proveo je u [[Berlin]]u i [[Petrograd]]u. Od [[1874.]] do [[1880.]] bio je prvi profesor slavistike na [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovu sveučilištu]] u [[Berlin]]u. Nakon toga je profesor slavistike na sveučilištu u Petrogradu. Godine [[1886.]] kao nasljednik F. Miklošiča postao je profesor slavistike na bečkom sveučilištu na kojem je djelovao do umirovljenja ([[1908.]]). Umro je u Beču, ali je pokopan u Varaždinu ([[12. kolovoza]] [[1923.]]).
Redak 33:
*[http://www.google.hr/books?id=8JYqAAAAMAAJ&pg=RA1-PA332&dq=Jagic+%2Bhrvatskoga+jezika+I&lr= Iz prošlosti Hrvatskoga jezika], značajna studija iz 1864.
*[https://archive.org/details/ruskaknjievnost00jagigoog/page/n6/mode/2up Vatroslav Jagić: Ruska književnost u osamnaestom stoljeću]
 
<!-- kategorije, kasnije: hrvatski jezikoslovac, najznačajniji svjetski slavist -->
 
{{GLAVNIRASPORED:Jagić, Vatroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:FiloloziSlavisti]]