Cupeño: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Povijest: popravak godina |
m Ispr, odlomci |
||
Redak 1:
'''Cupeño''' (izg. kupenjo; Kuupangaxwichem).- Pleme [[Shoshonean]] Indijanaca u planinskim područjima uz rijeku [[San Luis Rey]] i dolini San Jose de Valle Valley u [[Kalifornija|Kaliforniji]], podnožje [[Coast Range]]. Cupeñosi pripadaju skupini [[Takic]], podskupini [[Cupan]], i najsrodniji su plemenima [[Aguas Calientes]] i [[Cahuilla]].
Računa se da je sredinom 18. stoljeća bilo oko 750 Kupenja. Danas većinom žive na rezervatima Pala i Morongo, a 1973. broj im iznosi oko 150.
Line 10 ⟶ 11:
== Povijest ==
Do [[1810.]] Kupenji imaju malo kontakta sa vanjskim svijetom, na prostoru od kojih 10 četvornih milja u dijametru, čije je središte bilo naselje ''Kupa'' ili ''Cupa'', danas pod kontrolom bijelih Amerikanaca. Iz ovog kraja preseljeni su [[1903.]] godine na rezervat Pala, put dug 40 milja, koji je trajao tri dana, i koji oni danas nazivaju 'Trail of Tears'. Godine (2000) njih oko 200 živi u okrugu San Diego, napose na rezervatima Pala sa [[Luiseño]], i na Los Coyotes sa [[Cahuilla]] Indijancima.
''Pala Band of Mission Indians'' danas zastupa plemensko vijeće sastavljeno od predsjedatelja (danas je to Robert Smith), pod-predsjednika (Leroy Miranda), tajnika, blagajnika i dva člana.
== Etnografija ==
[[Takic]] narodi iz grupe [[Shoshonean|Šošonaca]] kulturno su bila slična plemena koja, kaže [[Julian H. Steward]], u oštroj
Takic narodi žive u južnoj Kaliforniji nekih 2500 godina, i oni su miroljubivi lovačko/sakupljački narod sa planinskim i pustinjskim tipovima kulture. Zemlja Kupenja nalazi se u blizini jezera [[Lake Henshaw]]. Lovcima je bilo na raspolaganju hvatanje [[zec]]a, [[jelen]]a i [[ptice|ptica]]. Žene su sakupljale razno bilje i trave. Do razdvajanja između [[Cahuilla]] (izg. Kavija) i Cupeña, smatraju jezikoslovci, došlo je unazad 500 do 1000 godina. Kupenji ostaju na malenom teritoriju, ali svaki njihov [[klan]] ima vlastiti teritorij za [[lov]] i [[sakupljanje]]. Područje klana ''Temewhanitcem'' (u prijevodu 'sjevernjaci') uključivao je [[Lost Valley]]. Indijanci je u ranija vremena nazivaju ''Wiatava'' ili ''mjesto hrastova'' (''Place of the Oaks''), [[hrast]] je glavno bogatstvo njihove zemlje jer rodi [[žir]]om, a on je [[žitarica]] kalifornijskog Indijanca. Kasnije Kupenji zaboravljaju ovo ime. [[Roscinda Nolasquez]] (1892-1987; [http://www.palatribe.com/media/gallery/historical/Roscinda%20Nolasquez%202.jpg/view vidi]), posljednja od starih Kupenja koja je živjela u Cupi, jedina zna geografski naziv za ovo područje, Woyeahonit, 'a valley that was wide at each end, and narrow in the center'. Pogled sa Hot Springs Mountain (u Cupeño nazivan Su’ish Peki) prema dolje izvrsno opisuje dolinu Lost Valleya.
Klan je temeljna struktura Kupenjo-društva. Phil Briganti kaže, proširena obitelj se sastoji ne samo od roditelja i djece, nego i od djedova i baki, tetaka i ujaka. Svaki klan ima vlastite ceremonije, a poslove sakupljanja i lova, klanski rođaci zajednički obavljaju. Ulaskom djece u pubertet, pripremaju se odvojene ceremonije za dječake i djevojčice, koje će označiti njihov daljnji put u svijet odraslih. Ženidba je daljnji korak u Kupenjo-životu, nakon kojega dolazi ceremonija davanja imena djeci, a konac života bit će označen funeralnim običajima.
Većinu svoga vremena tijekom godine potroši se na sakupljanje ('žetvu') žira po hrastovim šumama, sakupljanju sjemenki i bobica [[manzanita|manzanite]] (vidi [http://www.blm.gov/or/resources/recreation/tablerock/images/takelma/culture/mortar_berries_lg.jpg 1] i [http://www.siskiyous.edu/beartrail/manzanita.htm 2]) i lovu na sitniju divljač. Svoje 'žetve', kako ih naziva [[Eva Lips]], moraju se obaviti do [[zima|zime]], i dolaska prvih [[snijeg|snjegova]]. Žir će žene tući u [[brašno]], namakati u vodi i sušiti, kako bi se izgubio [[tanin]]ski acid, [[polifenol]] koji mu daje gora okus, i dalje ga obrađivati dok ne bude spreman za izradu '[[acorn bread]]a'. Dok su žene zauzete oko žira i pripreme 'acorn bread'-a, muškarci odlaze u lov sa lukom i strijelom, ponekad će uhvatiti jelena, ali pretežno će to biti zec, on je najvažniji ulov Kupenjo-lovcu, meso će se pripremiti za [[hrana|hranu]], a krzno za izradu odjeće. Lov na zeca odvijao se pomoću mreža pletenih od biljnih vlakana, podignutih nad zemljom na travnatom terenu, gdje će ih lovci pobiti svojim kijačama. Većina ulovljene divljači bit će ispečena nad otvorenom vatrom. Ovakav lov na zeca pomoću mreže kakvoga imaju Kupenji, poznata je kod više šošonskih skupina.
| |||