Drekavac (mitologija): razlika između inačica

* U okolini [[Kozarska Dubica|Kozarske Dubice]] se smatralo da je drekavac povampireni pokojnik koji noću izlazi iz svog groba, svjetli u mraku i da za sobom vuče bjelibijeli ogrtač, tj. pokrov (Ovaj opis drekavca je veoma sličan opisu aveti)<ref name = SMER/><ref>{{Cite book |last = Nožinić |first = D. |year = 1990 |title = Etnografska građa - rukopis |location = Strigova, Bosanska Dubica}}</ref>;

Za drekavca se u predanjima spominje da se glasa zastrašujućim zvukovima (sličnim dječjemdječijem plaču, vučjem zavijanju, meketanju jarca, mijaukanjumjaukanju mačke ili kreštanju ptica)<ref name = SMR/> sa kojima može da ogluvi osobu. Također se spominje da ima velike oštre nokte na prstima koji su slični kandžama. Drekavac se jako plaši dnevne svetlosti i [[pas]]a<ref name = SMR/>, i jedino se može susresti noću dok se šeta po grobljima i šumama u periodu između ponoći i svitanja. Najčešće ga se može sresti u tijeku tzv. ''"nekrštenih dana"'' (tj. u dane od pravoslavnog [[Božić]]a do [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]])<ref name = SMR/> kad je najopasniji po ljude. Drekavac ne može biti uništen sve dok njegova duša ne nađe svoj mir. Drekavci prema narodnom vjerovanju naseljavaju jame, [[Pećina|pećine]], [[Planina|gore]], [[Šuma|šume]], [[Bara|bare]], [[Reka|rijeke]] i vrbake<ref name = Izvormag/>.

Prema predanjima drekavac napada ljude koji se kasno u noći zateknu u blizini groblja ili šume tako što im on skoči na leđa, tjera ih da ga nose na leđima i da hodaju po cijelu noć svuda naokolo sve dok se prvi pijetlovi ne oglaseref>{{cite book |last = Filipović |first = Milenko S |title = Život i običaji narodni u Visočkoj nahiji |page = 214}}</ref><ref>{{cite book |last = Zečević |first = dr Slobodan |year = 1978. |title = Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 42) |location = Beograd}}</ref>. Ukoliko se žrtva ne pokori njegovim zahtjevima, drekavac je izgrebe i počupa svojim noktima. Kad se oglase prvi pijetlovi, drekavac svoju umornu i zbunjenu žrtvu odgurne pored puta ili šume, i ostavi je da ondje leži (Ovaj opis napada drekavca na ljude je vrloavrlo sličan opisu napada karakondžule). Također u nekim krajevima se vjeruje da drekavci znaju napadati ljude koji se kasno u noći zateknu u blizini vodenica, bara, rijeka ili vrbaka, i da ih tamo odvlače u virove gdje ih dave<ref name = Izvormag/> (Ovaj opis napada drekavca na ljude je vrlo sličan opisu napada vodenjaka).

U nekim krajevima se vjeruje kako je drekavac vjesnikvijesnik lošiloših događaja, i da je sama njegova pojava i dreka najavljuje smrt neke osobe (kad se pojavljuje u ljudskom obliku) ili stoke (kad se pojavljuje u životinjskom obliku), izbijanje rata, požara ili pojavu smrtonosnih i zaraznih bolesti kod ljudi i stoke. U nekim krajevima se pak vjeruje da ako sjena drekavaca padne na neku osobu, da će ta osoba oboljeti od neke neizlječive bolesti i umrijeti. Također se vjeruje da drekavac ima sposobnost da se pojavi u snovima<ref name = SMR/> gdje proganja osobu koja ga sanja, a ponekad je zna i daviti u snu. Njime su se nekada plašila mala djeca, no kasnije su tu ulogu u narodnim predanjima preuzeli ''babaroga'' i ''bauk''.