Bosanska Banovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Izabrani članak
Redak 119:
 
==== Krunidba ====
Tvrtko je zbog krvne povezanosti s Nemanjićima uzeo titularno vladarsko ime StjepanStefan,<ref name=":1" /> otkada je počela bizantizacija titula na bosanskom dvoru, uslijed ulaska utjecaja iz Srbije.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Dautović|first=Dženan|last2=Dedić|first2=Enes|date=2016|title=Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku|url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf|date=2016|journal=Godišnjak|volume=45|pages=233|language=Bosanski|access-date=|last2=Dedić|first2=Enes|publisher=[[ANUBiH]]|volume=45|pages=240-243|doi=|access-date=|quote=|via=}}</ref> To mu je srodstvo poslužilo da dobije pravo na ''sugubi vijenac'' (dvostruku krunu), jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, a na drugu srpsku, po tom što je izumiranjem Nemanjića Srbija ostala bez svojih "praroditelja".<ref>{{Citiranje weba|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|title=Hrvatski biografski leksikon|author=Pejo Ćošković|date=|work=hbl.lzmk.hr|language=hr|publisher=|accessdate=2020-12-19|quote=To mu je srodstvo poslužilo da polaže pravo na »sugubi vijenac« (dvostruka kruna) kao simbol dviju država, na jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, za koje se uvriježilo mišljenje da su vladali Bosnom od njezina postanka, a na drugu po tom što je nakon smrti njegovih »praroditelja« ostala bez vladara.}}</ref>
 
Krunjenje Tvrtka I. izvršeno je 26. listopada 1377. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|title=Hrvatski biografski leksikon|author=Pejo Ćošković|date=|work=hbl.lzmk.hr|language=hr|publisher=|accessdate=2020-12-19|quote=Tim činom dovršio je teritorijalno širenje svoje države, pa je u jesen, vjerojatno 26. listopada, uzeo kraljevski naslov i okrunio se za kralja »Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama«. Pojedinosti oko toga njegova čina u historiografiji još nisu razriješene.}}</ref> Ne postoji konsenzus oko toga gdje se krunidba dogodila (Mileševo ili Mile kod Visokog) ili koja je priroda krunidbe bila (jednokratno s dvije krune ili dvokratno), kao i osobe krunitelja (djed Crkve bosanske, franjevački vikar ili pravoslavni mitropolit). U srpskoj historiografiji uglavnom se smatra da je to manastir u [[Mileševo|Mileševu]] za koji je izvor Orbinijevo ''[[Kraljevstvo Slavena]]'', dok većina hrvatskih i bosanskohercegovačkih povjesničara, nakon povijesno-arheoloških istraživanja, zagovara krunjenje u [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] kod Visokog.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dejan Zadro|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići kod Visokog). Kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja|date=|year=|month=|journal=Prilozi|volume=|issue=|pages=63|id=|language=en|accessdate=2020-12-17}}</ref> Tvrtkovu titulu priznali su Dubrovčani i počeli su mu isplaćivati [[Svetodmitarski dohodak]], a titulu su priznavali i Mlečani, dok [[Žigmund Luksemburški]] i ostali hrvatsko-ugarski kraljevi, Tvrtka odbijaju nazivati kraljem.<ref>{{Citiranje weba|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|title=Hrvatski biografski leksikon|author=Pejo Ćošković|date=|work=hbl.lzmk.hr|language=hr|publisher=|accessdate=2020-12-19|quote=Naslov su mu priznavali Mlečani i Dubrovčani, kraljem ga je nazivala i Ludovikova nasljednica, kraljica Marija, tek mu ga je Žigmund Luksemburgovac uskratio, nazvavši ga 1389. banom.}}</ref> Tvrtkovim krunjenjem njegova država se uzdiže u rang [[Bosansko Kraljevstvo|kraljevine]].