Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
dopuna i oblikovanje
Redak 1:
{{Infookvir organizacija
[[Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|mini|250px|desno|Sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu]]
|ime = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
[[Datoteka:Narodni dom 2.JPG|minijatura|250px|[[Narodni dom u Zagrebu|Palača Narodnoga doma]], prvo Akademijino sjedište]]
|izvorno ime = Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (Academia scientiarium et artium Slavorum meridionalium)
|logo = Croatian Academy of Science and Arts.JPG
|veličina = 300px
|logo opis =Pročelje zgrade HAZU
|skraćenica = '''HAZU'''
|moto =
|prethodnik =
|nasljednik =
|utemeljena = [[1861.]]
|osnivač = [[Hrvatski sabor]]
|mjesto osnivanja = [[Zagreb]]
|prestala postojati =
|tip =
|svrha = promicanje hrvatske znanosti i umjetnosti, poticanje i organiziranje znanstvene i umjetničke djelatnosti te razvijanje znanstvene i kulturne suradnje Hrvatske s drugim zemljama
|središte = Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb
|usluge =
|metode rada =
|proizvodi =
|lokacija =
|voditelj = [[Franjo Rački]] (1866. - 1886.)<br>[[Pavao Muhić]] (1887. - 1890.)<br>[[Josip Torbar]] (1890. - 1900.)<br>[[Tadija Smičiklas]] (1900. - 1914.)<br>[[Tomislav Maretić]] (1914. - 1918.)<br>[[Vladimir Mažuranić]] (1918. - 1921.)<br>[[Gustav Janeček]] (1921. - 1924.)<br>[[Gavro Manojlović]] (1924. - 1933.)<br>[[Albert Bazala]] (1933. - 1941.)<br>[[Tomo Matić]] (1942. - 1945.)<br>[[Andrija Štampar]] (1947. - 1958.)<br>[[Grga Novak]] (1958. - 1978.)<br>[[Jakov Sirotković]] (1978. - 1991.)<br>[[Ivan Supek]] (1991. - 1997.)<br>[[Ivo Padovan]] (1997. - 2003.)<br>[[Milan Moguš]] (2004. - 2010.)<br>[[Zvonko Kusić]] (2011. - 2018.)<br>[[Velimir Neidhardt]] (2019. - )
|ključni ljudi =
|broj članova = 160 redovnih članova<br>160 dopisnih članova<br>100 članova suradnika
|broj volontera =
|misija =
|web stranica = [https://www.info.hazu.hr www.info.hazu.hr]
}}
 
'''Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti''' ('''HAZU''') najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Utemeljitelj HAZU bio je [[Josip Juraj Strossmayer]]. Pitanje osnivanja Akademije biskup je Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] od 29. travnja [[1861.]] (danas [[Dan HAZU]]).<ref name="osnutak">Osnutak Akademije [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/osnutak_akademije/]</ref>
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Narodni dom 2.JPG|minijatura|lijevo|250px|[[Narodni dom u Zagrebu|Palača Narodnoga doma]], prvo Akademijino sjedište.]]
Već u [[16. stoljeće|16. st.]] Hrvati su imali svoje akademije, znanstvene ustanove ili znanstvena društva najuglednijih i najučenijih ljudi, koji su uzeli sebi kao zadaću da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademičkim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraživanju i gojenju čiste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Pripreme za osnutak današnje ''Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu'' (HAZU) učinjene su u sam osvit hrvatskoga narodnog preporoda. Preporodne zamisli o osnivanju "učenog društva" izrečene u prvim desetljećima prošloga stoljeća u skladu s težnjama prvaka narodnoga buđenja, oblikovane su u zaključke Hrvatskoga sabora iz 1836. pa potom 1843, 1845. i 1847. godine, koje su vodile prema osnivanju ustanove od općeg nacionalnog značenja, najviše znanstvene i umjetničke ustanove: akademije znanosti.
 
[[Revolucija_1848.-1849.|Revolucionarni]] su događaji sljedećih godina i potom apsolutizam unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije odgodili na više od deset godina izvršenje navedenih odluka. Nakon tzv. Luksemburškog manifesta cara [[Franjo_Josip_Austrijski|Franje Josipa I.]] donekle se liberalizira politički i društveni život, pa novi Ustav od 1860. osigurava neovisan Hrvatski sabor. U tu svrhu sazvana Banska konferencija bila je važna i za osnivanje nacionalne akademije. Temelje HAZU položio je [[Josip Juraj Strossmayer]], 10. prosinca 1860., kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog (50.000 forinti) nužan za zakladu akademije. Njegov primjer ubrzo slijedi cijela Hrvatska. Upravo izabrani Hrvatski sabor 15. travnja 1861. već [[29. travnja]] iste godine jednoglasno prihvaća Strossmayerov prijedlog o osnutku ''Akademije znanosti'' i stavlja je u svoju zaštitu, a istoga dana izabran je odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Tada su prihvaćena Pravila i u obliku zakonskoga prijedloga poslana kralju na sankciju, koji ih potvrđuje tek 7. kolovoza 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika. Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti tek 4. ožujka 1866. godine. Odmah zatim vladar je potvrdio i prvih 14 (od 16) pravih članova Akademije. Ta pravila ostala su nepromijenjena do početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. <ref>http://noviweb.hazu.hr:8080/osnutak_akademije</ref>
 
Na sjednici 26. srpnja [[1866.]] članovi prihvaćaju ''Poslovnik'' te biraju [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara [[Franjo Rački|Franju Račkoga]] za prvog predsjednika. Bila su osnovana tri razreda: historičko-filološki, filozofičko-juridički i matematičko-prirodoslovni. Zahvaljujući naraslomu fondu, od 1919. djeluje još i umjetnički razred. a knjižnice i arhiva osobito je dragocjena arhivska zbirka glagoljskih rukopisa, koja je među najvećima u svijetu. Zahvaljujući poklonu zbirke slika J. J. Strossmayera, utemeljena je Galerija starih majstora – službeno otvorena 1884. smještanjem slika u prostorije današnje Akademijine zgrade na Zrinjskom trgu u Zagrebu. 
 
Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim je početnim danima uzela ime akademije ''Slavorum meridionalium'' (južnoslavenska) kao iskaz romantično-utopijskog pogleda na slavensko jedinstvo europskog juga, da bi tek u doba samostalne Hrvatske (ne računajući odluku o hrvatskom imenu iz vremena Banovine Hrvatske i razdoblja [[NDH]]) u potpunosti zadobila narodno ime koje i danas nosi u skladu s riječima [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]: '''''"Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje." '''''
 
Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju [[Nagrada HAZU|Nagrade HAZU]].
 
== Glavne zadaće ==
Line 10 ⟶ 49:
* daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.
 
== Članovi AkademijeČlanstvo ==
[[Kategorija:Članovi HAZU|Članovi HAZU]]
 
Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. Akademija je započela [[1866.]] godine sa 16 redovitih članova, dok ih je danas 160. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.
 
Line 25 ⟶ 66:
Za člana suradnika biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, a može ih biti najviše 100.
 
== PovijestUstroj ==
[[File:Abraham s sacrifice of Isaac - Federico Bencovich.jpg|thumb|''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'' [[Federiko Benković|Federika Benkovića]] čuva se u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji starih majstora]].]]
Već u [[16. stoljeće|16. st.]] Hrvati su imali svoje akademije, znanstvene ustanove ili znanstvena društva najuglednijih i najučenijih ljudi, koji su uzeli sebi kao zadaću da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademičkim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraživanju i gojenju čiste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Pripreme za osnutak današnje ''Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu'' (HAZU) učinjene su u sam osvit hrvatskoga narodnog preporoda. Preporodne zamisli o osnivanju "učenog društva" izrečene u prvim desetljećima prošloga stoljeća u skladu s težnjama prvaka narodnoga buđenja, oblikovane su u zaključke Hrvatskoga sabora iz 1836. pa potom 1843, 1845. i 1847. godine, koje su vodile prema osnivanju ustanove od općeg nacionalnog značenja, najviše znanstvene i umjetničke ustanove: akademije znanosti.
===Razredi===
Nosioci Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razredā čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici. Razredi, koje vode njihovi tajnici, svoje odluke donose na sjednicama. U Akademiji djeluju ovi razredi:
 
* I. Razred za društvene znanosti
[[Revolucija_1848.-1849.|Revolucionarni]] su događaji sljedećih godina i potom apsolutizam unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije odgodili na više od deset godina izvršenje navedenih odluka. Nakon tzv. Luksemburškog manifesta cara [[Franjo_Josip_Austrijski|Franje Josipa I.]] donekle se liberalizira politički i društveni život, pa novi Ustav od 1860. osigurava neovisan Hrvatski sabor. U tu svrhu sazvana Banska konferencija bila je važna i za osnivanje nacionalne akademije. Temelje HAZU položio je [[Josip Juraj Strossmayer]], 10. prosinca 1860., kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog (50.000 forinti) nužan za zakladu akademije. Njegov primjer ubrzo slijedi cijela Hrvatska. Upravo izabrani Hrvatski sabor 15. travnja 1861. već [[29. travnja]] iste godine jednoglasno prihvaća Strossmayerov prijedlog o osnutku ''Akademije znanosti'' i stavlja je u svoju zaštitu, a istoga dana izabran je odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Tada su prihvaćena Pravila i u obliku zakonskoga prijedloga poslana kralju na sankciju, koji ih potvrđuje tek 7. kolovoza 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika. Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti tek 4. ožujka 1866. godine. Odmah zatim vladar je potvrdio i prvih 14 (od 16) pravih članova Akademije. Ta pravila ostala su nepromijenjena do početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. <ref>http://noviweb.hazu.hr:8080/osnutak_akademije</ref>
* II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (Odbor za fiziku, Odbor za kemiju, Odbor za matematiku)
* III. Razred za prirodne znanosti (Odbor za geokemiju, Odbor za krš, Odbor za primijenjenu genomiku)
* IV. Razred za medicinske znanosti (Odbor za alergologiju, kliničku imunologiju i biološke preparate, Odbor za animalnu i komparativnu patologiju, Odbor za aterosklerozu, Odbor za genomiku i proteomiku u onkologiji, Odbor za kardiovaskularne bolesti, Odbor za medicinsku leksikografiju, Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju, Odbor za neuroznanost i bolesti mozga, Odbor za orofacijalne bolesti, Odbor za tumore)
* V. Razred za filološke znanosti (Odbor za dijalektologiju, Odbor za etimologiju, Odbor za hrvatski latinitet, Odbor za leksikografiju, Odbor za onomastiku, Odbor za orijentalistiku)
* VI. Razred za književnost
* VII. Razred za likovne umjetnosti
* VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
* IX. Razred za tehničke znanosti
 
===Znanstvenoistraživačke jedinice===
Na sjednici 26. srpnja [[1866.]] članovi prihvaćaju ''Poslovnik'' te biraju [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara [[Franjo Rački|Franju Račkoga]] za prvog predsjednika. Bila su osnovana tri razreda: historičko-filološki, filozofičko-juridički i matematičko-prirodoslovni. Zahvaljujući naraslomu fondu, od 1919. djeluje još i umjetnički razred. a knjižnice i arhiva osobito je dragocjena arhivska zbirka glagoljskih rukopisa, koja je među najvećima u svijetu. Zahvaljujući poklonu zbirke slika J. J. Strossmayera, utemeljena je Galerija starih majstora – službeno otvorena 1884. smještanjem slika u prostorije današnje Akademijine zgrade na Zrinjskom trgu u Zagrebu. 
Akademija ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice u Zagrebu i izvan Zagreba koje se u pravilu nalaze u nadležnosti pojedinih razreda. Njihove voditelje na prijedlog razredā imenuje predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenoistraživačke su jedinice:
 
* Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu (Odsjek za povijesne znanosti, Odsjek za arheologiju, Odsjek za etnologiju, Odsjek za ekonomska istraživanja)
Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim je početnim danima uzela ime akademije ''Slavorum meridionalium'' (južnoslavenska) kao iskaz romantično-utopijskog pogleda na slavensko jedinstvo europskog juga, da bi tek u doba samostalne Hrvatske (ne računajući odluku o hrvatskom imenu iz vremena Banovine Hrvatske i razdoblja [[NDH]]) u potpunosti zadobila narodno ime koje i danas nosi u skladu s riječima [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]: '''''"Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje." '''''
* Kabinet za arhitekturu i urbanizam i Arhiv za likovne umjetnosti
* Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti “Juraj Križanić”
* Jadranski zavod
* Zavod za povijest i filozofiju znanosti (Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Odsjek za filozofiju znanosti, Odsjek za povijest medicinskih znanosti)
* [[Zavod za ornitologiju|Zavod za ornitologiju u Zagrebu]]
* Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu
* Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe (Odsjek za povijest hrvatske književnosti, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Odsjek za povijest hrvatske glazbe)
* Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu
* Zavod za imunologiju i genetiku tumora
* Antropološki centar
* Zavod za promet
* Zavod za povijesne znanosti u Zadru
* Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci
* Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku
* Zavod za istraživanje korozije i desalinaciju
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu
* Zavod za znanstveni rad u Varaždinu
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi
* Centar za znanstveni rad u Vinkovcima
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Koprivničko - križevačkoj županiji, Križevci
* Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici
 
===Muzejsko-galerijske jedinice===
Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju [[Nagrada HAZU|Nagrade HAZU]].
[[Datoteka:Gliptoteka HAZU 280309.jpg|mini|Zgrada Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici u [[Zagreb]]u.]]
Muzejsko-galerijske jedinice HAZU su:
 
* [[Gliptoteka HAZU]]
== Struktura Akademije ==
* [[Kabinet grafike HAZU|Kabinet grafike]]
Nosioci Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razredā čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici. Razredi, koje vode njihovi tajnici, svoje odluke donose na sjednicama.
* [[Hrvatski muzej arhitekture HAZU]]
* [[Hrvatski muzej medicine i farmacije]]
* [[Strossmayerova galerija starih majstora]]
* [[Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu]]
* Memorijalna zbirka [[Maksimilijan Vanka|Maksimilijana Vanke]] u Korčuli
 
===Druge jedinice===
U Akademiji djeluju ovi razredi:
[[File:Arboretum Trsteno (by Pudelek).JPG|thumb|[[Arboretum Trsteno]]]]
Unutar Akademije djeluju i druge jedinice:
 
* [[Arhiv HAZU]]
Razred za društvene znanosti
* [[Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|Knjižnica HAZU]]
* [[Arboretum Trsteno]]
* [[Zaklada HAZU]]
 
===Znanstvena vijeća===
Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
Znanstvena su vijeća Akademije: Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja, Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja, Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo, Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske, Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi, Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju, Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU - Hrvatska kristalografska zajednica, Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku, Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, Znanstveno vijeće za pomorstvo, Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana, Znanstveno vijeće za promet, Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj, Znanstveno vijeće za turizam i prostor i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode.
 
===Odbori===
Razred za prirodne znanosti
Odbori Akademije su: Knjižnični odbor Knjižnice HAZU, Odbor projekta Hrvatska i Europa, Odbor za imovinu, Odbor za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i umjetničko-galerijskih jedinica, Odbor za međunarodnu suradnju, Odbor za nagrade, [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]], Odbor za obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno, Odbor za Statut, Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, Odbor za utvrđivanje postojanja djela koje nije u skladu s ugledom i dostojanstvom člana Hrvatske akademije i Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa.
 
== Predsjednici ==
Razred za medicinske znanosti
[[File:Franjo Rački 1897 Th. Mayerhofer.png|thumb|[[Franjo Rački]], prvi predsjednik HAZU.]]
 
Razred za filološke znanosti
 
Razred za književnost
 
Razred za likovne umjetnosti
 
Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
 
Razred za tehničke znanosti
 
Akademija ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice u Zagrebu i izvan Zagreba koje se u pravilu nalaze u nadležnosti pojedinih razreda. Njihove voditelje na prijedlog razredā imenuje Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenoistraživačke su jedinice: Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Puli, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zavod za istraživanje korozije i desalinizaciju u Dubrovniku, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu, Zavod za povijest i filozofiju znanosti u Zagrebu, Jadranski zavod u Zagrebu, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu, Zavod za ornitologiju u Zagrebu te Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe u Zagrebu.
 
Muzejsko-galerijske jedinice: Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, [[Kabinet grafike HAZU|Kabinet grafike]], Strossmayerova galerija starih majstora, Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u Korčuli i Arboretum Trsteno.
 
Unutar Akademije djeluju i Arhiv Akademije, Orijentalna zbirka, Knjižnica i Zaklada HAZU te niz kabineta i centara: Kabinet za arhitekturu i urbanizam, Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti »Juraj Križanić«, Kabinet za proučavanje strukture i funkcije osjetnih organa, Kabinet za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija i Centar za kemiju organskih spojeva.
 
== Predsjednici HAZU (JAZU) ==
* [[Franjo Rački]] (1866. – 1886.) – JAZU
* [[Pavao Muhić]] (1887. – 1890.) – JAZU
Line 83 ⟶ 158:
* [[Milan Moguš]] (2004. – 2010.) – HAZU
* [[Zvonko Kusić]] (2011. – 2018.) – HAZU
* [[Velimir Neidhardt|Velimir Neihardt]] (2019. – ) – HAZU
 
== IzdavaštvoNakladništvo ==
Akademija veliku pozornost posvećuje nakladničkoj djelatnosti u okviru koje se izdaju mnogobrojni časopisi, knjige, monografije, rječnici, katalozi izložaba. Prvi broj najstarije serije izdanja pod nazivom Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti/Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izašao je 1867. i do 2012. tiskano je 514 svezaka. Slijedila su nakon toga i druga Akademijina izdanja, kojima je obilježen njezin rad: Spomenici koji se odnose na povijest južnih Slavena (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium), zbirka izvora za povijest južnih Slavena (od 1868), Starine (od 1869), Stari pisci hrvatski (od 1869), Povijesno-pravni spomenici južnih Slavena (Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium), zbirka pravnih izvora (od 1877), Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (od 1877), Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika (1880–1976), Djela Jugoslavenske akademije (od 1882), Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena (od 1896), Građa za povijest književnosti hrvatske (od 1897) te Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae), koji obuhvaća diplomatičke isprave iz razdoblja 743–1400., a do sada je objavljeno (od 1904. do 1990) 18 svezaka. God. 1990. započet je rad na izradi dopuna te edicije, a do sada su tiskana dva sveska: Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije – Dodaci (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Supplementa) ( I–II, 1998–2002).
Pojedini Akademijini znanstveni instituti izdaju posebne edicije s najnovijim istraživanjima za određeno područje. Od sredine 1990-ih Akademija radi na projektu Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, kojemu je cilj izdavanje višejezične sinteze hrvatske povijesti u pet svezaka. Do 2009. objavljena su četiri sveska od kojih su neki prevedeni na francuski i engleski jezik, a pripremaju se i izdanja na njemačkom i ruskom. U tijeku je i projekt Acta Croatica, u sklopu kojega se priprema novo kritičko izdanje najvažnijih hrvatskih diplomatičkih isprava pisanih glagoljicom za razdoblje srednjeg i ranog novog vijeka.
 
==Manifestacije i nagrade==
== Knjižnica HAZU ==
* [[Dan HAZU]]
Knjižnica HAZU jedna je od najvećih i najbogatijih hrvatskih znanstvenih knjižnica. Osnovana je 1867., a već 1868. Akademija je kupila privatnu biblioteku I. Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskog političara i povjesničara, od 12 000 svezaka. Do danas su mnogi znameniti ljudi darivali, oporučno ostavljali ili prodavali svoje knjige, poput Imbre Ignatijevića Tkalca, Dragojla Kušlana, Frana Kurelca, Mirka Bogovića, Bogoslava Šuleka, Franje Račkoga, Ivana Tkalčića, koji je Akademiji ostavio više tisuća knjiga, Ivana Milčetića, Nade Klaić, Mirka Dražena Grmeka i dr.
Knjižnica je namijenjena istraživačima u području humanističkih i društvenih znanosti. Fond sadrži oko 300 000 svezaka knjiga i vrlo bogatu zbirku stranih i domaćih serijskih publikacija te poseban odjel starih i rijetkih knjiga, u kojem se čuvaju i prva izdanja djela D. Zlatarića, H. Lucića, A. Čubranovića, M. Držića, J. Barakovića, M. Marulića, M. Divkovića, F. Vrančića, M. Vlačića, P. Zrinskoga, P. R. Vitezovića, I. Lucića, B. Krčelića i dr. Redovito izmjenjuje Akademijina izdanja približno sa 700 akademija i znanstvenih institucija u Europi i svijetu, bibliografsko je središte Akademije, a postupno se pretvara i u središte Akademijina knjižničnoga sustava i suvremeni informacijsko-referalni centar kojemu je zadaća posredovanje svih vrsta informacija o Akademiji i njezinim izdanjima.
== Vidi još ==
=== Članovi ===
* Igor Anić
* Ivan Aralica
* Smiljko Ašperger
* Hrvoje Babić
* Stjepan Babić
* Zvonimir Baletić
* Jakša Barbić
* Slaven Barišić
* Vladimir Bermanec
* Dušan Bilandžić
* Zlatko Bourek
* Josip Božičević
* Josip Bratulić
* Boris Bućan
* Leo Budin
* Nenad Cambi
* Nenad Ban
* Ivan  Cifrić
* Ivo Čikeš
* Žarko Dadić
* Stjepan Damjanović
* Vida Demarin
* Dragan Dekaris
* Branko Despot
* Pavle Dešpalj
* Gordan Družić
* Andrej Dujella
* Nedjeljko Fabrio
* Dunja Fališevac
* Goran Filipi
* Igor Fisković
* Stjepan Gamulin
* Nikša Gligo
* Vladimir Goldner
* Drago Grdenić
* Ivan Gušić
* Milan Herak
* Eduard Hercigonja
* Vera Horvat-Pintarić
* Marin Hraste
* Vladimir Ibler
* [[Maja Bošković-Stulli]]
 
[[Slavko Cvetnić]]
* [[Vida Demarin]]
* [[Dunja Fališevac]]
* [[Stjepan Gamulin]]
* [[Nikša Gligo]]
* [[Vladimir Goldner]]
* [[Ivan Gušić]]
* [[Marin Hraste]]
* [[Drago Ikić]]
* [[Ksenofont Ilakovac]]
* [[Božidar Liščić]]
* [[Nikola Kallay]]
* [[Boris Kamenar]]
* [[Leo Klasinc]]
* [[Andrija Kaštelan]]
* [[Krista Kostial-Šimonović]]
* [[Željko Kućan]]
* [[Slavko Matić]]
* [[Frano Parać]]
* [[Goran Pichler]]
* [[Vlasta Piližota]]
* [[Stanko Popović]]
* [[Pavao Rudan]]
* [[Vlatko Silobrčić]]
* [[Dragutin Skoko]]
 
== Povezani članci ==
* [[Nagrada HAZU]]
* [[Znanost u Hrvatskoj]]
 
== Izvori ==
Line 171 ⟶ 172:
 
== Vanjske poveznice ==
 
* ''[http://tehnika.lzmk.hr/hrvatska-akademija-znanosti-i-umjetnosti/ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
 
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
Line 181 ⟶ 179:
|commonscathr = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
}}
=== SlužbeneMrežna stranicemjesta ===
* [http://www.hazu.hr/ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti], službeno mrežno mjesto
* [http://tehnika.lzmk.hr/hrvatska-akademija-znanosti-i-umjetnosti/ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti], Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*[http://info.hazu.hr/o_knjiznici1 Knjižnica i katalog knjižnice]
 
{{Hrvatska}}