Stvaranje abisalne ravnice rezultat je širenja morskog dna ([[tektonika ploča]]) i topljenja donje [[Oceanska kora|oceanske kore]]. Magma se uzdiže iznad [[Astenosfera|astenosfere]] (sloj gornjeg plašta) i dok ovaj [[Bazalt|bazalni]] materijal doseže površinu na srednjoceanskim hrptovima, tvori novu oceansku koru, koja se neprestano povlači bočno šireći se morskim dnom. Abisalne ravnice nastaju prekrivanjem izvorno neravne površine oceanske kore sitnozrnim [[Sedimenti|sedimentima]], uglavnom [[Glina (tlo)|glinom]] i muljem. Veći dio ovog sedimenta taloži se strujama koje su usmjerene s [[Kontinentski rub|kontinentskih rubova]] duž [[Podmorski kanjon|podmorskih kanjona]] u dublje vode. Ostatak je sastavljen uglavnom od pelagijskih sedimenata. Metalni čvorići česti su u nekim područjima ravnice, s različitim koncentracijama metala, uključujući [[mangan]], [[željezo]], [[nikal]], [[kobalt]] i [[Bakar (element)|bakar]]. Tu su i količine [[Ugljik|ugljika]], [[Dušik|dušika]], [[Fosfor|fosfora]] i [[Silicij|silicija]] zbog materijala koji se spušta i razgrađuje.
Vjeruje se da su abisalne ravnice, djelomično zbog svoje velike veličine, glavni rezervoari [[Bioraznolikost|biološke raznolikosti]]. Također vrše značajan utjecaj na [[Ugljikov ciklus|kruženje ugljika u]] oceanu, otapanje [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] i atmosferske koncentracije CO<nowiki><subugljikovog id="mwOw">2</sub></nowiki>dioksida tijekom [[Geološko razdoblje|vremenskih razmjera]] od stotinu do tisuću godina. Na strukturu [[Ekosustav|ekosustava]] u abisalnim ravnicama snažno utječu brzina dotoka hrane na morsko dno i sastav materijala koji se taloži. Čimbenici poput [[Globalno zatopljenje|klimatskih promjena]], [[Ribolov|ribolovai]] i gnojidbe oceana značajno utječu na obrasce primarne proizvodnje u [[Fotička zona|eufotičkoj zoni]].<ref name="CRS2008">{{Citiranje časopisa|author=Craig R. Smith|title=Abyssal food limitation, ecosystem structure and climate change|url=http://cmbc.ucsd.edu/Students/Current_Students/SIO277/Smith%20et%20al.%20TREE%202008.pdf|year=2008|journal=Trends in Ecology and Evolution|volume=23|issue=9|pages=518–528|accessdate=18 June 2010}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFCraig_R._SmithFabio_C._De_LeoAngelo_F._BernardinoAndrew_K._Sweetman2008">Craig R. Smith; Fabio C. De Leo; Angelo F. Bernardino; Andrew K. Sweetman; Pedro Martinez Arbizu (2008). [https://web.archive.org/web/20110720075942/http://cmbc.ucsd.edu/Students/Current_Students/SIO277/Smith%20et%20al.%20TREE%202008.pdf "Abyssal food limitation, ecosystem structure and climate change"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Trends in Ecology and Evolution''. '''23''' (9): 518–528. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1016/j.tree.2008.05.002|10.1016/j.tree.2008.05.002]]. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18584909 18584909]. Archived from [http://cmbc.ucsd.edu/Students/Current_Students/SIO277/Smith%20et%20al.%20TREE%202008.pdf the original] <span class="cs1-format">(PDF)</span> on 20 July 2011<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2010</span>.</cite></ref><ref>{{Harvnb|Smith|Paterson|Lambshead|Glover|Gooday|Rogers|Sibuet|Kitazato|Galéron|Menot|2008}}</ref> Životinje apsorbiraju otopljeni kisik iz voda siromašnih kisikom. Mnogo otopljenog kisika u ponornim ravnicama dolazilo je iz polarnih područja koja su se davno otopila. Zbog oskudice kisika, abisalne su ravnice negostoljubive za organizme koji bi cvjetali u vodama obogaćenim kisikom iznad. Koraljni grebeni dubokog mora uglavnom se nalaze u dubinama od 3000 metara i dublje u abisalnoj i hadalnoj zoni.
Abisalne ravnice nisu prepoznate kao zasebne [[Fizička geografija|fiziografske]] značajke morskog dna do kasnih 1940-ih, a sve donedavno niti jedna nije sustavno proučavana. Oni su slabo sačuvani u [[Geološki zapis|sedimentnom zapisu]], jer ih obično troši proces subdukcije. Zbog mraka i pritiska vode koji može doseći 76 megapaskala, abisalne ravnice nisu dobro istražene.
