'''Dravidi'''.-Prastanovnicisu prastanovnici [[Indija|Indije]] i dijela [[Pakistan]]a, jezično i etnički čine posebnu porodicu koja se sastoji od niza naroda.
Tijekom IV. tisućljeća p.n.e. pojavile su se prve [[neolitik|neolitičke]] kulture u dolinama rijeka [[Ind]] i [[Rava]]. Nosioci tih kultura bili su Dravidi. Oni su u III. tisućljeću pr.Kr. razvili kulturu u gradovima [[Harappa]] na rijeci Ravi i Mohenjo Daro ([[Mohendžo Daro]]) na rijeci Ind. Dravidi su se bavili poljodjelstvom i obradom metala. Koristili su se [[pismo]]m koje ni do danas nije odgonetnuto. Vjerojatno su štovali ženski kult plodnosti jer je nađen velik broj ženskih kipića.
== Ime ==
Line 47 ⟶ 49:
''Život i običaji''
Dravidi su grupa jezićnojezično srodnih naroda i plemena koji zajedno sa [[Munda]]ma na sjeveru čine prastanovništvo Indije. Slično kao i [[Indijanci]], unutar sebe se razlikuju svojim izgledom, pa čak i rasnim tipom, jer i među njima nalazimo plemena veoma niskog rasta, kao što je to pleme [[Irula]], pa se može zaključiti da je u pred-indoeuropska vremena dolazilo do jezične i kulturne asimilacije [[Negriti|Negrita]]. U dolinama [[Ind]]a preci Dravida podignuli su stotine gradova koji datiraju iz vremena oko 2500 godina prije Krista. Ovi gradovi mogli su imati oko 30,000 do 40,000 stanovnika i imali su sistem kanalizacija, a njegovi stanovnici uživali su i u vlastitim kupatilima. Najezdom [[Arijci|Arijaca]], koje danas poznajemo kao [[Hindusi|Hinduse]] ili Indijce Dravidi su pobijeđeni i spali su na kastu [[Šudra]] (Shudra; Śūdra), sa jedinim pravom da služe trima višim varnama (kastama; Varnashrama dharma), to su svećenici (brahmini), plemići ([[kshatriya]]; क्षत्रिय), trgovci i seljaci ([[vaishyja]]; वैश्य; vaiśya).
Dravidi danas žive poglavito od stočarstva i zemljoradnje. Pleme Toda razvilo je izrazitu stočarsku kulturu koja se temelji na bivolima i mlijeku. Među nekim zajednicima raširena je [[poliandrija]].
