Aleksandar Bakal: razlika između inačica

 

Bio je član Inicijativnog odbora za osnivanje [[Zagrebački salon| Zagrebačkog salona]] ([[1965]].)<ref>[https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:2893 | "Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.]</ref>, član odbora za uređenje parka [[Maksimir]] (1982.) te član mnogih ocjenjivačkih sudova arhitektonskih natječaja. Od 1972. radi na unapređenju i provedbi prostornog planiranja kao integralnog dijela društvenog planiranja; o tome izlaže na savjetovanjima planera u Prištini (Planiranje prostora u samoupravnom društvu) i Opatiji 1977. te na Susretima planera Jugoslavije u Dubrovniku 1978, 1979. i 1980. Radio-industrije Zagreb (Srednjoročni prostorni planovi Zagreba). Surađivao je u časopisima [[Čovjek i Prostor]] (1970, 1975, 1976, 1996) i [[Arhitektura]] (1974, 1978).<br />

Bio je direktor [[Urbanistički zavod grada Zagreba| Urbanističkog zavoda grada Zagreba]] <ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac-drustvene/?last_PAGER_offset=0&path=eizg-bib%239411&show_full=Poka%BEi+detalje+o+odabranim+jedinicama&rm=results&f1=Keywords&v1=Bakal&f11=material_type&v11=misc Program rada na planiranju dugoročnog razvoja Zagreba, 1974.]</ref> od 1972. do 1986. godine (nakon ostavke na mjesto direktora radi u njemu kao savjetnik do umirovljenja 1991. godine) te jedan je od najzaslužnijih za stvaranje gradske arhive iz područja za strategijsko planiranje, urbanizma i prostornog planiranja, godine 1977.<br />

[[Datoteka:Aleksandar Bakal, stambeni tornjevi na Dobrom dolu, Zagreb.jpeg|mini|Stambeni tornjevi na Dobrom dolu, Zagreb (1966.)]]