Grafologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
uklonio potpuno netočne tvrdnje
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 1:
'''Grafologija''' je [[pseudoznanost]] koja se bavi opisom ljudske osobnosti i psihičkog stanja na temelju analize [[rukopis]]a. Nije utemeljena na znanstvenim spoznajama<ref>{{Citiranje weba|url=https://skeptoid.com/episodes/4363|title=All about graphology|author=Brian Dunning|date=21. svibnja 2013.|language=engleski|publisher=Skeptoid podcast|accessdate=}}</ref>.
'''Grafologija''' je [[vještina]] ili "[[znanost]]" gdje se, na temelju analize [[rukopis]]a otkrivaju [[osobina|osobine]] [[ličnost]]i. Grafologija je prosuđivanje karaktera i povremenih duševnih stanja osobama iz njihovog rukopisa. Zasniva se na pretpostavci da između rukopisa i karaktera postoji pravilan psihofiziološki odnos. Često je samo stručna [[analiza]] danog rukopisa u kriminalistici i sudskom vještačenju koja se vrši jedino radi utvrđivanja je li to izvornik ili krivotvorina, tj. radi utvrđivanja [[identitet]]a [[osoba|osobe]] kojoj se pripisuje rukopis.
 
Ponekad se, nepravilno, grafologijom naziva ''forenzička analiza pisanih dokumenata''.
 
== Povijest ==
Prvi pokušaj formuliranja povezanosti rukopisa i karaktera polovinom 17. stoljeća formulirao je bez ikakavih metodičnih pretpostavki talijanski liječnik Camilo Baldi. Veće zanimanje za grafologiju javlja se u drugoj polovici 18. stoljeća djelima [[Johann Caspar Lavater|Lavatera]] u kojima se iznosi niz [[dogma]]tskih tvrdnji o psihodijagnostičkoj vrijednosti raznih [[rukopis]]a.
Veće zanimanje za grafologiju javlja se u drugoj polovici 18. stoljeća djelima [[Johann Caspar Lavater|Lavatera]] u kojima se iznosi niz [[dogma]]tskih tvrdnja o psihodijagnostičkoj vrijednosti raznih [[rukopis]]a.
 
== Ekspertiza rukopisa ==
Ekspertiza rukopisa je stručno utvrđivanje identičnosti rukopisa na temelju [[analiza|analize]] specifičnih grafoloških osobina, vrši se u pravne svrhe ([[oporuka]], prijeteća pisma) ili književno-povijesne svrhe (rukopisi i potpisi nesigurnih autora).
Rukopis ne govori uvijek o svim aspektima [[ličnost]]i. Ponekad otkriva samo psihičko stanje vezano za određeni trenutak i može se mijenjati ako je onaj koji piše umoran, napet, zabrinut, raspoložen ... Također, nije isto piše li osoba svojem partneru, rođaku, ili poslovnom [[prijatelj]]u.
 
Postoji 6 tipičnih rukopisa: naginje na lijevo, naginje na desno, zaobljen, zbijen, tisak i kržić iznad i ili j.
Prilikom analiziranja rukopisa treba uzeti u obzir nekoliko važnih čimbenika, a to su: iskorištenost prostora, prostor između riječi, pravac slova, oblik slova, karakteristična slova, vezivanje slova, detalji i [[potpis]]. Osim ovih čimbenika, proučavaju se i drugi faktori koji utječu na rukopis, a to su: opća [[veličina]] i [[struktura]] slova, debljina linija, veličina gornjih i donjih produžetaka, odnos prema vertikali, međusobna [[povezanost]] i usklađenost ...
 
== Metode ==
[[Kategorija:Pismo]]
PrilikomPo analiziranjashvaćanju ove pseudoznanosti, postoji 6 tipičnih rukopisa: trebanaginje uzetina ulijevo, obzirnaginje nekolikona važnihdesno, čimbenikazaobljen, zbijen, tisak i kržić iznad i ili j, a tou su:obzir uzima iskorištenost prostora, prostor između riječi, pravac slova, oblik slova, karakteristična slova, vezivanje slova, detalji i [[potpis]]. Osim ovih čimbenika, proučavaju se i drugi faktori koji utječu na rukopis, a to su: opća [[veličina]] i [[struktura]] slova, debljina linija, veličina gornjih i donjih produžetaka, odnos prema vertikali, međusobna [[povezanost]] i usklađenost ...
[[Kategorija:Pseudoznanost]]