Nezavisna Država Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 362:
Nije pomoglo ni djelovanje četničkog pokreta - čije su organizacije postojale posvuda gdje je bilo Srba<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|authorlink=|coauthors=|title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području slavonskobrodskog kotara u razdoblju Kraljevine Jugoslavije|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14638|date=|year=|month=|journal=Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol. 2 No. 1, 2002.|volume=|issue=|pages=str. 81-83|id=|accessdate=8. travnja 2019.}}</ref> - u vrijeme raspada Kraljevine Jugoslavije i uspostave vlasti NDH: bilježi se već u tim tjednima znatan broj ubojstava nenaoružanih osoba od strane nekih postrojbi jugoslavenske vojske<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|authorlink=|coauthors=|title=Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941.|url=https://hrcak.srce.hr/19060|date=|year=|month=|journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 39 No. 3, 2007.|volume=|issue=|pages=606-606|id=|accessdate=8. travnja 2019.}}</ref> i četnika <ref>{{Citiranje weba|url=https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-u-hrvatskoj-u-drugom-svjetskom-ratu-1941-1945-996|title=Četnički zločini u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.)|author=Zvonimir Despot|date=20. ožujka 2012.|work=|language=|publisher=Večernji list|accessdate=8. travnja 2019.}}</ref> , na skoro čitavom području NDH.<ref>{{Citiranje weba|url=https://narod.hr/kultura/8-travnja-1941-zlocini-nad-hrvatima-cetnicka-orgijanja-i-ubijanja-hrvata-pocela-prije-uspostave-ndh|title=8. travnja 1941. Zločini nad Hrvatima – četnička orgijanja i ubijanja Hrvata počela prije proglašenja NDH|author=Petar Horvatić|date=8. travnja 2019.|work=|language=|publisher=Narod.hr|accessdate=8. travnja 2019.}}</ref>
 
Nakon uspostave NDH, ustaški su dužnosnici odmah počeli davati oštre izjave protiv Srba, predstavljajući sve Srbe u NDH kao prvorazrednu prijetnju i prizivajući njihov nestanak ili asimilaciju,<ref>''Hrvatska krajina'', br. 18., 30. svibnja 1941.; cit. u: Dulić, Tomislav: "Rethinking violence: mass murder in Croatia", str. 155., u ''The Routledge History of Genocide'' (2015.) ur. Cathie Carmichael i Richard C. Maguire {{citat|Uskoro...više neće biti Srba (...) naredio sam drastične mjere za njihovo potpuno ekonomsko uništenje i nove [zapovijedi] slijede za njihovo potpuno uništenje|[[Viktor Gutić]], 29.5.1941.)}}</ref><ref>''Hrvatski narod'', 24. VI. 1941. {{citat|Srbi i Židovi niti mogu biti, niti će ih biti, jer zato jamči hrvatska vojska i hrvatske ustaše.|Aleksandar Seitz, 23.6.1941.)}}</ref><ref name="str.180.">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 180.{{citat|Ova država, ova naša domovina mora biti hrvatska i ničija više. I zato oni, koji su došli ovamo, ti treba i da odu!|Ministar [[Milovan Žanić]] na skupu u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]}}</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 180. str.{{citat|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina.|Ministar [[Mile Budak]] na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]}}</ref> a ubrzo su počeli i prvi progoni. Srpska narodna manjina stavljena je izvan zakona, iako je dio uglednih Srba isprva nudio suradnju novoj vlasti.<ref name="he" /> Na udaru su se među prvrima našli kolonisti iz Srbije (uglavnom srpski vetarani iz I. svjetskog rata), koje su jugoslavenske vlasti bile naselile na zemlji oduzetoj veleposjednicima u Slavoniji: 19. travnja 1941. godine objavljena je Zakonska odredba o nekretninama tzv. dobrovoljaca, kojom se od njih zemlja oduzima zemlja bez naknade, a njima zapovijeda da napuste NDH. Potom se nastavilo s protjerivanjem svih Srba koji su se na teritorij kojega je obuhvatila NDH naselili nakon 1900. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://centar.ius.bg.ac.rs/download/Pravni_poredak_NDH_l.pdf|title=PRAVNI POREDAK NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE|author=Boris Begović Zoran S. Mirković (urednici)|date=2018.|language=srpski|publisher=UNIVERZITET U BEOGRADU – PRAVNI FAKULTET|accessdate=6. travnja 2021.}}</ref> Već tijekom prvih mjeseci donesene su brojne zakonske odluke koje su bile usmjerene protiv Srba: otkazi iz javnih službi, morali su napustiti sjeverni dio [[Zagreb]]a,<ref>Naredba za evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju u određenim sjevernim dijelovima grada, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85, 8. svibnja 1941. str. 3</ref> Zagrebom su se mogli kretati samo danju,<ref>Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo danju, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85., 8. svibnja 1941. str. 3)</ref> određeno je da moraju nositi oznake sa slovom "P" za ''pravoslavni'',<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf Veljko Đ. Đurić: Srbi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji 1941-1944. godine. Viđenje kroz sudbine sveštenoslužitelja, str. 156]</ref> naziv vjere je promijenjen iz [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] u ''grčko-istočna'', zabranjena je [[ćirilica]].<ref>Zakonska odredba o zabrani ćirilice s Provedbenom naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski narod, svibanj 1941.</ref><ref>[http://www.novossti.com/2010/02/ndh-na-zivotu/ NDH na životu, Milorad Pupovac, Novosti-samostalni srpski tjednik, broj 530., 12. veljače 2010.]</ref> Počelo se s popisivanjem Srba kako bi se potom lakše deportirali u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]]. Oko 175.000 [[Srbi u NDH|Srba iz NDH]] je završilo u Srbiji tijekom prve dvije godine.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 5.</ref> Iz Hrvatske je organizirano deportirano 15.266 Srba.<ref>A. Lj. Lisac, [http://www.historiografija.hr/hz/1956/HZ_9_9_LISAC.pdf "Deportacije Srba iz Hrvatske 1941. godine"], ''Historijski zbornik'', br. 14, Zagreb, 1956, str. 126.</ref>
 
[[Datoteka:Serbs expelled from Croatia, July 1941.jpg|mini|lijevo|200px|Srbi napuštaju svoje domove. Vlasti NDH su vrlo brzo nakon proglašenja potpisale sporazum o razmjeni stanovništva s [[Treći Reich|Trećim Reichom]] po kojem će Nijemci deportirati Slovence iz pripojene Slovenije u NDH, a NDH će deportirati Srbe sa svog područja u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]].]]
Njemački predstavnik u NDH [[Siegfried Kasche]] je naime 4. lipnja 1941. god. na sastanak u njemačko veleposlanstvo u Zagrebu pozvao [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], te ga je obavijestio da su Nijemci donijeli odluku (još 6. svibnja 1941. god., u Grazu) o iseljavanju 260.000 Slovenaca iz [[Štajerska (Slovenija)|Štajerske]] i drugih dijelova Slovenije pripojenih Trećem Reichu. Na tom je sastanku od 4. lipnja 1941. godine dogovoreno da će se najprije 5. srpnja deportirati 5.000 slovenskih intelektualaca iz Štajerske i 4.000 iz [[Gorenjska|Gorenjske]], svi u Srbiju osim katoličkih svećenika koji će biti deportirani u NDH - a iz NDH će se u to vrijeme u Srbiju deportirati pravoslavne svećenike s obiteljima. U drugom valu, između 10. srpnja i 30. kolovoza trebalo je biti deportirano 25.000 Slovenaca iz Slovenije u NDH, a NDH je trebala deportirati u Srbiju isto toliko Srba. U posljednjem valu (od , 15. rujna do 31. listopada) trebalo je deportirati 6.500 slovenskih seljaka s područja Gorenjske u NDH, a NDH je trebala iseliti isto toliko Srba u Srbiju, te dodatnih 30.000 Srba doseljenih iz Srbije, kojima NDH nije htjela priznati status svojih državljana. Počelo se s popisivanjem Srba kako bi se potom lakše deportirali u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]]. Planove o organiziranom preseljavanju je omelo izbijanje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] u srpnju 1941., te su posve obustavljeni odlukom Nijemaca u listopadu 1941. god., nakon što je iz NDH bilo iseljeno oko 15.000 Srba. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2012/0038-982X1202001S.pdf|title=ORGANIZIRANO MASOVNO PRISILNO ISELJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE 1941. GODINE|author=Filip Škiljan|publisher=Stanovništvo 2/2012|accessdate=7. svibnja 2021.}}</ref> Iz Hrvatske je organizirano deportirano 15.266 Srba.<ref>A. Lj. Lisac, [http://www.historiografija.hr/hz/1956/HZ_9_9_LISAC.pdf "Deportacije Srba iz Hrvatske 1941. godine"], ''Historijski zbornik'', br. 14, Zagreb, 1956, str. 126.</ref> Međutim je mnogo Srba s područja NDH iseljeno tijekom rata i u privatnim aranžmanima. Procjenjuje se da je oko 175.000 [[Srbi u NDH|Srba iz NDH]] je završilo u Srbiji tijekom prve dvije godine,<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 5.</ref> a ukupno njih oko 200.000.<ref>Škiljan, op. cit.</ref>[[Datoteka:Serbs expelled from Croatia, July 1941.jpg|mini|lijevo|200px|Srbi napuštaju svoje domove. Vlasti NDH su vrlo brzo nakon proglašenja potpisale sporazum o razmjeni stanovništva s [[Treći Reich|Trećim Reichom]] po kojem će Nijemci deportirati Slovence iz pripojene Slovenije u NDH, a NDH će deportirati Srbe sa svog područja u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]].]]
Usporedno s deportacijama i zakonskim podređivanjem Srba, ustaške vlasti su počele kampanju uništenja. Prvi masovni [[Pokolj u Gudovcu|pokolj]] dogodio se u [[Gudovac|Gudovcu]] pokraj Bjelovara 28. travnja 1941., gdje su ustaše strijeljali između 184 i 196 bjelovarskih Srba. Uslijedili su masakri u [[Pokolj u glinskoj crkvi|Glini]] i drugim većinskim srpskim mjestima; 15-ak viđenijih Srba iz Banja Luke, među kojima i episkop Platon Jovanović, uhićeno je 5. svibnja te strijeljano. Već tijekom svibnja i lipnja [[ustaše]] odvode poznate i utjecajne muškarce [[Srbi|srpske]] nacionalnosti i [[Komunistička partija Hrvatske|komuniste]] u internaciju po raznim logorima diljem NDH. Većina tih ljudi svoj će kraj dočekati u [[Logor Jadovno|logoru Jadovno]] koji je osnovan u Lici krajem lipnja. U nešto manje od dva mjeseca funkcioniranja, logor Jadovno, kao i njegove okolne jame, postat će poprištem zločina nevjerojatnih razmjera. U ta je dva mjeseca ubijeno otprilike 13.000 ljudi, od ukupno 24.000 ljudi koliko je ubijeno u logorskom sustavu [[Gospić]] – [[Velebit]] – [[Pag]] čiji je Jadovno bio dio.<ref name="GOLD">[[Slavko Goldstein]], ''1941.: godina koja se vraća'', Historiae, knj. 8 (Zagreb: Novi Liber, 2007), str. 240.</ref> [[Genocid u NDH|Genocid]] u kotaru Donji Lapac krenuo je 1. srpnja sa selom Suvaja (općina [[Srb]]) gdje je u jednom danu ubijena 161 osoba, a od toga je djece do 15 godina starosti bilo čak 70. Sljedećeg dana ustaše su se okomile na selo Osredci gdje su u dva dana, 2. i 3. srpnja, ubili 32 osobe. 3. srpnja u selu Bubanj prema ustaškom izvještaju ubijene su 152 osobe, a prema popisu su utvrđene 83 žrtve. Također, tog istog srpanjskog dana [[Vjekoslav Luburić|Luburićev]] odred premješta 53 osobe iz sela Nebljusi u Boričevac koje potom likvidira nad jamom. To znači da je 4,5% stanovništva Donjeg Lapca bilo likvidirano u svega par mjeseci, dok su sela bila uglavnom spaljena.<ref name="SABH">Domagoj Delač, [https://app.box.com/s/0lw0n4ivnsg53l7jbprk Dan ustanka naroda Hrvatske] Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb / Srb 2012.</ref>