Ćićarija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m →top: pravopis |
||
Redak 32:
Ćićarija (tal. Ciceria, Monti della Vena), brdovita [[visoravan]] u sjev. i sjeveroistočnom kopnenom dijelu Istre, pruža se u dinarskom smjeru od sjeverozapada (zaleđe [[Trst|Trsta]] i [[Kopar|Kopra]]) na jugoistok (zaleđe [[Rijeka|Rijeke]] i [[Opatija|Opatije]]). Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km (površina oko 500 km<sup>2</sup>), prosječno visoka 700 do 800m. Njezin je zeleni pokrov isprekidan bijelim [[litica]]ma, pa se taj dio Istre naziva i [[Bijela Istra]] u užem smislu.
Nema izrazitih međa: na istočnoj strani granica joj je uz cestu Kastav – Matulji – Veprinac – Vranja prema prijevoju Poklon. Istočnije od toga na nju se nadovezuje liburnijski prostor što se pruža uz opatijsku rivijeru. Sjeverozapadna granica prostor je tršćanskoga [[Kras (regija)|Krasa]] i [[Brkin]]a, sjeverna je međa Ćićarije [[hrbat]] usporedan s cestom Rijeka – Trst (Brgud – Šapjane – Podgrad – Obrov – Materija – Kozina), a južna je granica između [[vapnenac|vapnenačke]] i flišne podloge (Vranja – Lupoglav – Roč – Buzet – Sočerga – Črni Kal). Morfološko je obilježje toga područja planinski niz uzvisina i udolina položenih u [[Dinaridi|dinarskom]] smjeru, kojem su u podlozi naslage [[Fliš|fliša]] preko kojih su tektonskim pokretima klizno navučene starije vapnenačke naslage pa je time Ćićarija dobila specifičnu ljuskavu strukturu. Iznad tih su navlaka zaravnjene terase koje oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom. Izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga uglavnom su ogoljeli i imaju vertikalne odsjeke na mjestima gdje su »čela« navlaka preko flišolike podloge. Tektonskim pokretima nastao je niz poleglih navlaka i pokrovima slična navlačenja što prostor Ćićarije čini vrlo složenim. Glavni dio oblikovan je kao niz
Manji dio (sjeverni) nalazi se u Sloveniji, a veći (južni) u Hrvatskoj, pa takvom rasporedu odgovaraju sastav stanovništva i govorni jezik. U Žejanama je očuvan [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski govor]] ([[Ćići]]).
|