Inačica od 31. ožujka 2021. u 16:17 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Razlozi za promjenu životnog okoliša: brisanje suvišnog zakomentiranog teksta Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Inačica od 10. svibnja 2021. u 10:10 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Kretanje: pravopis Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 10: === Kretanje === [[Datoteka:Neophoca cinerea.JPG\|mini\|250px\|desno\|Australski morski lav]] Najočitiju razliku pri tome ~~pretstavlja~~predstavlja medij [[voda]] sam po sebi, svejedno da li je u pitanju [[more]] ili slatka voda. Voda ima veliki [[potisak]], a uz to istovremeno i značajno višu [[viskoznost]] od [[zrak]]a koji okružuje kopnene životinje. Da bi mogle živjeti u vodi, te životinje prvo moraju naći način trajnog boravka u vodi, a zatim i mogućnost kretanja u njoj. Većina kopnenih životinja može manje ili više dobro plivati. Životinje koje žive u vodi ovu osnovnu osobinu su dopunile promjenom [[ekstremitet]]a i drugih dijelova tijela. Tako su mnoge takve [[vrsta\|vrste]] razvile [[plivaća kožica\|plivaće kožice]] između prstiju svih četiri ekstremiteta što im omogućuje potisak veće količine vode. Plivaće kožice imaju i neki [[sisavci]] koji ne žive trajno u vodi. Tako ih imaju [[Australija\|australski]] [[čudnovati kljunaš]]i, neke vrste [[glodavci\|glodavaca]] kao na primjer [[dabrovi]], neki [[kukcožderi]] kao što su [[desmani]] (Desmaninae), ili neke [[zvijeri]] kao što su [[vidre]]. Uz to, kao pomoć za kretanje i upravljanje kretanjem u vodi, neke su životinje u tu svrhu preoblikovale rep, a osim toga, svi sisavci koji žive u vodi imaju tijelo oblikovano na način da izaziva najmanji mogući otpor vode.

Morski sisavci: razlika između inačica