Prudski proces: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m →‎top: pravopis
Redak 1:
'''Prudski proces''' označava niz sastanaka od ožujka do prosinca 2008. između trojice predsjednika vodećih nacionalnih stranaka u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] iz [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD-a]] i [[Sulejman Tihić|Sulejmana Tihića]] iz [[Stranka demokratske akcije|SDA]], na kojima su raspravljane ustavne reforme, popis pučanstva za 2011., status [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta]] i pitanje državne imovine. Proces je propao zbog frakcijskih borbi unutar SDA, kada se [[Bakir Izetbegović]] suprotstavio podjeli BiH na četiri federalne jedinice komentirajući kako to ide na štetu Bošnjaka.
 
Čović je u studenome 2008. inicirao pregovore oko reforme Ustava BiH. Nakon toga, sastao se s predsjednicima vodećih nacionalnih stranaka, [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] iz [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD-a]] i [[Sulejman Tihić|Sulejmanom Tihićem]] iz [[Stranka demokratske akcije|SDA]]. Njih trojica potpisala su [[Odžački sporazum]] isti mjesec čime je počeo Prudski proces. Njime su se htjele postići ustavne reforme, odrediti popis stanovništva za 2011., urediti status [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta]], i riješiti pitanje državnog vlasništva. Dogovor su podržale ove tri vodeće stranke, no usprotivile su se [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] i [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] [[Božo Ljubić|Bože Ljubića]], iste stranke koje su oborile [[Travanjski paket]] 2006. Silajdžić je prigovarao da Prudski proces potcjenjujepodcjenjuje bošnjačke nacionalne interese.<ref>Morrison, 2009., str. 14.</ref>
 
[[Vijeće za implementaciju mira]] (PIC) za zamjenika [[Miroslav Lajčák|Miroslava Lajčáka]] imenovalo je austrijskog veleposlanika pri Sloveniji [[Valentin Inzko|Valentina Inzka]] u ožujku 2009. Inzko je izjavio kako će njegov prioritet biti podrška Prudskom procesu.<ref>Aleksandar Mlač: [http://www.dw.de/valentin-inzko-moj-prioritet-%C4%87e-biti-prudski-proces/a-4096753 Valentin Inzko: Moj prioritet će biti Prudski proces]. Deutsche Welle, 14. ožujka 2009. Pristupljeno 17. srpnja 2014.</ref> Na Mostarskom sajmu su se 31. ožujka 2009. sastali Čović i Tihić zajedno s predsjednikom Vlade Hrvatske [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] i novim visokim predstavnikom.<ref>[http://www.jutarnji.hr/sanader-u-mostaru--necemo-zaboraviti-bosnu-i-hercegovinu/200293/ Sanader u Mostaru: Nećemo zaboraviti Bosnu i Hercegovinu]. Jutarnji list, 31. ožujka 2009. Pristupljeno 17. srpnja 2014.</ref> Sastanak se zbio se kako bi se mogao predstaviti napredak prudskog procesa PIC-u i novom visokom predstavniku.<ref>Zoran Krešić: [http://www.vecernji.hr/balkan/covic-dodik-i-tihic-sa-sanaderom-866013 Čović, Dodik i Tihić sa Sanaderom]. Večernji list, 22. ožujka 2014. Pristupljeno 17. srpnja 2014.</ref> Sanader je na sastanku izrazio podršku Prudskom procesu i zahtjeve da hrvatski narod u BiH bude "suveren, ravnopravan i konstitutivan s preostala dva naroda".<ref>Zdravko Stržić: [http://www.vecernji.hr/balkan/ivo-sanader-za-bih-je-ovo-prijelomni-trenutak-867164 Ivo Sanader: Za BiH je ovo prijelomni trenutak]. Večernji list, 30. ožujka 2009. Pristupljeno 17. srpnja 2014.</ref>